Na šestoj sesiji strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa BiH, u Banja Luci, nije postignut konačan dogovor o Zakonu o Sudu BiH, njegovoj proširenoj djelatnosti i formiranju apelacionog suda. Približeni su stavovi, a podgrupa ministarstva pravde BiH, nastavit će rad na nacrtu Zakona.
Radimo u dobroj atmosferi, nakon dva dana sastančenja, saopštili su ministri novinarima koji su očekivali zaključke. Približavanje stavovova u strukturalnnom dijalogu označilo je pristanak većine strana za formiranje Apelacionog suda BiH.
pročitajte još
“U nastavku će podgrupa Ministarstva pravde BiH nastaviti raditi i u saradnji sa stručnjacima iz EU komisije pokušati izraditi nekakav, da ga tako nazovem, nacrt Zakona o Sudu”, objašnjava Anton Kasipović, ministar pravde RS.
Nacrt koji je ranije obećavan do kraja marta, od čega kako sada stvari stoje nema ništa, trebao bi da sadrži i krivična djela koja bi bila u nadležnosti državnog suda.
Prijedlog iz Republike Srpske sadrži…
“Krivična djela terorizma, finansiranja terorističkih oorganizacija, pranja novca – ako je usljed tih krivičnih djela nastupila veća šteta za institucije BiH”.
Što se tiče organizovanog privrednog kriminala o njemu se “još razgovara”.
A još će se razgovarati i o članu 7. stav 2. Zakona o Sudu BiH koji predviđa proširenje nadležnosti Suda BiH na krivična djela koja su inače predviđena krivičnim zakonima bh. entiteta i Brčko Distrikta. Iz Suda BiH ranije je pružan jak otpor ukidanju proširene nadležnosti. Strukturalni dijalog počeo je 2011. dolaskom Catherine Ashton u Banjaluku, nakon što je Milorad Dodik prvi put zaprijetio referendumom o negiranju rada Suda i Tužilaštva BiH. Odustanak od referenduma, označio je pristanak na Viši sud BiH.
Ni nakon šest sesija strukturalnog dijaloga, ni nakon što je RS pristala na Viši sud, ostali sudionici ne priznaju šta je RS dobila zauzvrat i da li su tačne informacije da se organizovani privredni kriminal spušta na entitetski nivo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
