Šta uzrokuje kašnjenje u govoru? Šta se događa kod prekomjernog gledanja crtanih filmova? Kako korištenje cucle i flašice, kao i pasirana hrana, utječu na razvoj govora? Šta je receptivni govor? Koje su faze razvoja ? Koji su znaci za uzbunu? Šta podrazumijeva govorno – jezička terapija i koji rezultati se mogu očekivati od govorne terapije?

Odgovore na ova pitanja nudi priručnik “Kad govor zakasni”, a gošća jutarnjeg programa N1 televizije bila je dipl. defektolog oligofrenolog Edinalda Jakubović.

Ona je na početku odmah naglasila da je ova tema jako alarmantna.

“Veliki broj djece u predškolskom uzrastu ima probleme u govoru. Predškolski rad s djecom u BiH je dosta zanemaren. Kada se desi problem u govoru, roditelji čekaju i misle da će se problem sam riješiti“, kazala je ona.

U Priručniku su podijeljena iskustva i ideje o razvoju komunikacijskih sposobnosti kod djece predškolske dobi, aktivnostima u kući i u programima predškolskog obrazovanja.

“Veliki značaj ima odgoj djeteta, jer dijete uči od roditelja. Tempo života je brz, ali bez obzira na sve to, vrijeme koje se provodi s djetetom treba iskoristiti na maksimalan način. Čitati, pisati, pričati dok se vozite autom, tj. iskoristiti svaki trenutak proveden zajedno na pravi način“, istakla je ona.

Ukoliko 18-mjesečna beba može reći 50 do 100 riječi, ona može razumjeti mnogo više.

“Između 50-60% predškolske djece ima probleme u govoru. To su i problemi nerazumijevanje djeteta, nerazumljiv govor, neartikulisan govor, a imamo i djecu koja dosta kasno progovaraju. Postoje djeca u dobi od tri godine koje koriste jako malo riječi, iako bi u toj dobi trebala dosta dobro govoriti“, rekla je Jakupović.

Mnogi roditelji ne poznaju faze razvoja govora te nekim svojim postupcima i ponašanjima samo otežavaju razvoj komunikacijskih sposobnosti i potpomažu pasiviziranju razvoja organa za govor.

“Produženo korištenje flašica, cucli i gledanje crtanih filmova može, ali i ne mora, uzrokovati probleme u govoru. Ukoliko dijete gleda crtani film, potrebno je pored sebe ima život sagovornika kako bi razgovarali o onome što gleda“, rekla je ona i dodala da djecu prvo potrebno naučiti da uče.

“Kada se dijete nauči dvije ili tri imitacije, sljedećih 50 će dijete naučiti samo.”

Na pitanje koliko je važan receptivni govor odnosno koji je stepen razumijevanja govora kod djeteta i koliki značaj on ima na izgovaranje riječi i rečenica, defektolog oligofrenolog Edinalda Jakubović je odgovorila: “Jako je važno naučiti dijete da razumije ono što mu se govori i način na koji se komunicira s njim. Malo dijete može reći neku rečenicu, a može i jednu riječ pokazati, a jednu reći. Dijete tada u svojoj glavici procesuira govor koji će se uskoro pojaviti.“

Gošća Novog dana je naglasila važnost igre i imitacije.

“Djeca se moraju igrati, ali ne sa bilo čim. Igra je važna, a imitacija još važnija. Da bi dijete govorilo, dijete mora znati imitacije zvukova iz okoline, zvukove, životinje. Potrebno je da dijete do tri godine ima usvojenu šemu tijela, tj. da poznaje dijelove tijela.“

Dodala je da djeca koja imaju teškoće u govoru su djeca koja u osnovnoj školi imaju teškoće u učenju i ponašanju

Priručnik “Kad govor zakasni” će biti promovisan 17. marta u Međunarodnom centru za djecu i omladinu na Grbavici u Sarajevu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.