Četiri osobe, nekadašnji pripadnici HOS-a, optuženi su za zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti na području Čapljine i logora Dretelj.
Tužitelj i šef Odsjeka u Posebnom odjelu za ratne zločine podigao je optužnicu kojom su obuhvaćeni optuženi Miroslav Hrstić i Ivan Medić iz Ljubuškog, Miljenko Nogolica iz Čapljine i Tonćo Rajić iz Mostara. Oni su uhapšeni 1. februara po nalogu tužioca iz Posebnog odjela za ratne zločine, policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
Optuženi se terete da su, za vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH, u proljeće i ljeto 1992. godine, u svojstvu zapovjednika i pripadnika HOS-a i HVO-a, na području Čapljine, postupali protivno Ženevskim konvencijama o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata i počinili ratne zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti, lokalnom stanovništvu sa područja Čapljine, kao i zatočenicima u logoru Dretelj.
Premlaćivanje, pljačkanje, teške tjelesne povrede…
U optužnici se navodi, da su optuženi lično, kao i sa drugim pripadnicima HOS-a i HVO-a, učestvovali, premlaćivanju, pljačkanju civilnog stanovništva srpske nacionalnosti na području Čapljine, njihovom odvođenju u logor Dretelj, kao i silovanju i seksualnom zlostavljanju žena srpske nacionalnosti na izrazito ponižavajuće načine.
Optuženi se terete za mučenje i nanošenje teških tjelesnih ozlijeda žrtvama, te nanošenje fizičkih i psihičkih povreda žrtvama od koji i danas osjećaju posljedice.
Zločini navedeni u optužnici, kao i drugi počinjeni zločini, utjecali su na progon i iseljavanje civilnog stanovništva srpske nacionalnosti sa područja Čapljine i doline Neretve, koje se do danas nije vratilo na svoja ognjišta i živi u raseljenju širom BiH, regiona i svijeta.
Neljudski uslovi u logoru
Četvorica optuženih terete se za kazneno djelo-ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.
Logor Dretelj su u bivšoj kasarni JNA 1992. godine uspostavili pripadnici HOS-a i tamo su tada bile zatočene uglavnom osobe srpske nacionalnosti. Upravu nad logorom kasnije je preduzeo HVO, a u vrijeme sukoba 1993. i 1994. godine bio mjestom u kojemu su u neljudskim uslovima držane hiljade zatočenih Bošnjaka.
Zločini počinjeni u logoru Dretelj sastavni su dio optužnice podignute pred Međunardnim kazenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) protiv Jadranka Prlića i ostalih čelnika nekadašnje Herceg–Bosne.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
