Najmlađa ministrica u Vladi Švedske, Aida Hadžialić je u ekskluzivnom intervjuu za N1 govorila o svom viđenju izbjegličke krize, koju domovinu smarta svojom i šta očekuje od presude Radovanu Karadžiću
Na pitanje da li se identificira kao ministrica ili grđanka Švedske ili pak Bosanka, Hadžialić je kazala:
“Znam gdje sam rođena. Znam i iz koje kulture dolazi i u sebi nosim sve lijepe karakteristike te države i kulture. Isto tako znam da je Švedska mene, i mnoge poput mene, primila kada nam je bilo najteže. Zato sam se angažovala politički kako bi Švedskoj vratila taj veliki čin što je država uradila“.
Hadžialić je kazala da svaki dan radi kako bi Švedska mogla postati još bolja država kroz školstvo.
“U funkciji sam i svakodnevno radim kako bi Švedska mogla postati još bolja država kroz školstvo i obrazovanje, ali isto tako osjećam da svojim porijeklom mogu uraditi nešto za BiH i Hrvatsku, gdje sam provodila svako ljeto”, poručila je i dodala:
“S tom svrhom sam došla kako bi se ojačale ekonomske veze Švedske i BiH, te Švedske i Hrvatske“.
Švedska izbjeglice gleda kao resurs i investiciju
S obzirom da je i sama izbjegla iz ratom zahvaćene BiH, Hadžialić je glede izbjegličke krize u Evropi kazala da razumije izbjeglice.
“Ja naravno razumijem izbjeglice, znam šta znači biti izbjeglica i kako je doći u drugu državu. Švedska je otvorila srce i pomogla, mi smo mala zemlja ali smo izabrali da pomognemo. Švedska ovo gleda kao resurs i investiciju. Devedesetih godina kada su došli ljudi sa Balkana, Švedska je bila u ekonomskoj krizi. Ipak svi ti ljudi su se brzo integrisali u švedsko društvo i o njima se sada priča kao o primjeru. Švedska sada ima jednu od najkonkurentnijih ekonomija“.
Dodala je da je ona dio vlade Švedske i da joj je glavni cilj da Švedska ostane jaka država.
“Istovremeno, ja sam dio vlade Švedske. Moj glavni cilj je kako bi Švedska bila i ostala jaka država i mi smo do oktobra bili prisiljeni da počnemo voditi jednu restriktivnu politiku. Ne zato što ne želimo pomoći, nego zato što smo popunili kapacitete i naš sistem to nije mogao podnijeti. Sve države moraju zajedno uraditi nešto”.
Poruke kancelarke Merkel i drugih lidea: Zatvaranje vrata za izbjeglice?
“Meni je žao što EU ne može više da uradi zajedno i to je glavna poruka premijera; da moramo više raditi zajedno”, kazala je Hadžialić.
Kazala je da se i devedesetih godina u Švedskoj rodila jedna ksenofobična struja koja je bila protiv izbjeglica.
“Kada su ljudi bježali iz bivše Jugoslavije i tada se probudila jedna ksenofobična partija u Švedskoj koja je dobila određene mandate. Također, vrlo brzo je nestala. Isto tako sada, jedna ksenofobična partija je dobila određenu podršku, plus smo imali finansijsku krizu. Znate kako ide, kad se klasne razlike probude ljudi se počnu okretati jedni protiv drugih. Moramo gledati unparijed i zahtijevati jednaka prava“.
Koliko je važno obrazovanje za migrante?
“Ovaj problem ima više slojeva. Rezultati švedskih škola nisu definisali koliko djece imamo sa drugim korijenima osim švedskim, nego je pitanje iz kakvog doma dolaze; da li su im roditelji školovani ili ne. Imamo problem sa segregacijom, jer postoje škole u manjim gradovima u koje idu djeca samo sa migrantskim korijenima. To može postati problem cjelokupnog društva. Ja sam primjer toga kako jedno dijete koje je došlo kao izbjeglica i uspjelo. Ja sam jedna od mnogih koja je kroz školstvo dobila bolje mogućnosti. Znam mnogo ljudi koji su došli kao izbjeglice i sada postali uspješni ljudi. Naš sistem je jedan od onih koji omogućavaju ljudima da ispune svoj san. Nije kao American Dream, nego Swedish Dream“.
Na pitanje o nekim natpisima medija u Švedskoj povodom njezine izjave da je sekularna po pitanju vjere, kazala je:
“U Švedskoj se govori o drukčijim stvarima. Ja sam porijeklom iz BiH, svi znamo kakvi su ljudi tamo i kakav život vode. Znamo da su to ljudi koji vode libertalan život“.
Cijeli intervju sa Aidom Hadžialić pogledajte na N1 televiziji večeras u 21:00 sati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
