Procjene zdravstvenih troškova koje se odnose na zagađenje zraka koje proizvode termoelektrane u Bosni i Hercegovini, a koje su urađene po prvi put, danas su objavljene u sklopu izvještaja koji pokriva regiju Zapadnog Balkana.
Izvještaj je objavilo Udruženje za zdravlje i okolinu (Health and Environment Alliance, skr. HEAL), neprofitna organizacija sa sjedištem u Briselu.
“Neplaćeni zdravstveni račun – Kako nas termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu čine bolesnima” procjenjuje da zdravstveni troškovi koji su rezultat zagađenja iz postojećih termoelektrana u BiH iznose do 3,1 milijardu eura godišnje, što predstavlja trećinu ukupnih troškova iz ovog izvora u regiji Zapadnog Balkana.
Ovaj izračun zdravstvenih troškova direktno povezanih sa zagađenjem zraka od termoelektrana uzima u obzir prijevremene smrti, prijeme u bolnice povezane sa respiratornim i kardiovaskularnim problemima, nove slučajeve hroničnog bronhitisa i simptome donjeg respiratornog trakta, upotrebu lijekova, kao i dane ograničene aktivnosti zbog lošeg zdravlja, uključujući i izgubljene radne dane. Troškovi, koje plaćaju individue i vlade, a ne industrija uglja, uključuju zdravstvene troškove na Zapadnom Balkanu, ali i u regiji Evrope, jer vjetar prenosi onečišćenje zraka preko državnih granica.
Sagorijevanje uglja radi proizvodnje struje znatno pogoršava zagađenje zraka, koje predstavlja ogroman zdravstveni rizik na Zapadnom Balkanu. U Bosni i Hercegovini se nalaze tri od deset najzagađujućih termoelektrana u Evropi.
Termoelektrana u Ugljeviku je vodeća u emisijama sumpor dioksida (SO2) u čitavoj Evropi, a prate je termoelektrane u Kaknju i Tuzli. Sumpor dioksid predstavlja posebnu opasnost za zdravlje jer u atmosferi formira suspendovane čestice, koje prouzrokuju čitav spektar zdravstvenih problema.
“Naš novi izvještaj kvantificira ogromnu štetu koju zdravlju nanose termoelektrane u Bosni i Hercegovini i u drugim zemljama regije Zapadnog Balkana”, kaže Vlatka Matković Puljić, savjetnica za zdravlje i okolinu za regiju Balkana iz Udruženja za zdravlje i okolinu (HEAL). “Nadamo se da će podaci iz izvještaja ohrabriti vlade Bosne i Hercegovine da preispitaju državne energetske planove vezane za ugalj i lignit, kao i da povećaju ulaganja u obnovljive izvore energije poput sunca i vjetra.”
Kombinacija ispušnih plinova iz termoelektrana na ugalj, drugih industrijskih postrojenja, transporta i stambenog grijanja ugrožava zdravlje i prosperitet zemalja. Cifre Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazuju da ekonomski troškovi preuranjenih smrti koje su rezultat zagađenja zraka u BiH iznose 21,5% državnog BDP-a, u poređenju sa 4,5% u Njemačkoj. U Bosni i Hercegovini periodi lošeg kvaliteta zraka su česti i znaju potrajati i po nekoliko mjeseci.
“Rezultat velikog zagađenja zraka su češći astmatični napadi, kao i povećanje prijema u bolnicu zbog plućnih i srčanih problema”, kaže prof. dr. Zehra Dizdarević, specijalista pulmolog i klinički alergolog. “Pacijenti sa astmom i drugim respiratornim problemima mnogo ispaštaju tokom perioda smoga. Djeca sa respiratornim problemima se ne mogu igrati vani, a ponekad ni ići u školu. Neke odrasle osobe mogu biti spriječene da idu na posao zbog zagađenja zraka, a hospitalizacija kod starijih ljudi je izglednija nego inače.”
Organizacije HEAL i SEE Change Network, regionalni think-thank koji zagovara održivi razvoj, bili su zajednički domaćini press konferencije na kojoj su lansirani rezultati izvještaja za Bosnu i Hercegovinu. One pozivaju na okončanje sagorijevanja uglja u Evropi do 2040. godine kako bi se zdravlje poboljšalo uz pomoć čišćeg zraka, i kako bi se smanjile štetne karbonske emisije koje uzrokuju klimatske promjene. Oni također podstiču vlade Bosne i Hercegovine da zatvore postojeće termoelektrane, kao i da obustave planove za izgradnju novih termoelektrana.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
