Novi izvještaj procjenjuje da zdravstveni troškovi povezani sa zagađenjem zraka koje dolazi iz postojećih termoelektrana u BiH iznosi do 3,1 milijardu eura godišnje.

Tri od deset najzagađujućih termoelektrana u Evropi se nalaze u Bosni i Hercegovini, što značajno doprinosi zagađenju zraka koje predstavlja ozbiljan zdravstveni problem.

Prestankom upotrebe uglja za potrebe proizvodnje struje uveliko bi bio poboljšan kvalitet zraka, a ujedno bi se smanjile i štetne karbonske emisije. Gošća Novog dana bila je Vlatka Matković Pulji, savjetnica za zdravlje i okolinu za regiju Balkana iz Udruženja za zdravlje i okolinu.

Ove procjene objavljene su prvi put u sklopu izvještaja koji pokriva regiju Zapadnog Balkana. Izvještaj je objavilo Udruženje za zdravlje i okolinu, neprofitna organizacija sa sjedištem u Briselu. Na pitanje koliko su ovi podaci alarmantni je kazala: “Ovaj izvještaj je dio velikog izvještaj neplaćenih zdravstvenih računa, a u istraživanju su bile uključene sve termoelektrane u Evropi, a sad smo istraživali Zapadni Balkan. Podaci jesu alarmantni“.

Na pitanje da li su građani BiH svjesni problema je odgovorila: “Tri od deset termoeletrana se nalazi u BiH. Ljudi postaju sve svjesniji, a ove zime ste imali popriličan problem sa smogom, što nije došlo samo zbog termoelektrane, ali neminovno doprinose cjelokupnom problemu. Najalarmantnije je da zagađenja koja proizvode termoelektrane dolazi zbog vjetrova i atmosferskih strujanja pa se tako prenosi na druge zemlje, prvenstveno na zemlje Evropske unije. EU će više gledati kako da smanji zagađenje“.

Dodala je i kako već godinu dana rade istraživanje kada je u pitanju BiH. “Uzeli smo sve dostupne podatke od emisija zagađivača i putem tih emsiija mi kao zdravstveni eksperti izračunavamo koliko preuranjenih smrti, astme, bronhitisa je bilo i to sve ulazi u izračun zdravstvenih troškova. U istraživanje ne ulazi karcinom“, komentarisala je.

Na pitanje postoji li rješenje i koji su savjeti je rekla: “Savjet je prvenstveno smanjiti zagađenje. Postoje različiti mehanizmi smanjenja zagađenja, od instaliranja filtera do gašenja termoelektrana. Mi smo stručnjaci u zdravstvu i možemo samo gledati na zdravlje. Pozvali bismo donosioce odluka i vlade BiH da uključe zdrastveni sektor u razmatranje i da doprinesu aspektu energetskih strategija”.

O tome kakvi su izvještaji za regiju je komentarisala: “Za cijelu regiju to iznosi oko 8,5 milijardi eura, a na BiH trećina otpada. Najveći zagađivač je Srbija sa najvećim termoelektranama. U istraživanje su bili uključeni i Crna Gora, Kosovo, Makedonija, ali tamo su u totalu manji zdravstveni troškovi jer imaju manje kapacitete u termoelektranama“.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenihmreža Twitter | Facebook.