Od novembra mjeseca spominje se mogućnost da bi izbjeglice novu "balkansku rutu" mogle formirati preko BiH.

O tome da li smo spremni ukoliko se to desi, predsjedavajući Vijeća ministara BiH je kazao: “Mi smo odmah kada je došlo do većeg priliva izbjeglica na granici Makedonije i Srbije formirali koordinacioni odbor u vezi sa izbjegličkom krizom da odredimo kako ćemo se ponašati u slučaju da ruta bude prolazila kroz BiH. Nije došlo do toga, iako smo spremni da ih prihvatimo i registriramo. BiH ne bi mogla biti niti prihvatilište niti bi izbjeglice i migranti mogli ostati duži period. Nemamo takvih kapaciteta i finansijkih mogućnosti. Nekoliko hiljada bismo mogli prihvatiti, ali na kraći period. Oni su zadržani sada na granicama Makedonije i Grčke i čini mi se da ne postoji velika opasnost da BiH bude jedna od zemalja, odnosno novi stacionar za izbjeglice”.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je ocijenio i saradnju u Vijeću ministara BiH za koju je rekao kako je jako dobra.

“Ono što je najvažnija karakteristika jeste da postoji politička pozitivna volja svih političkih aktera unutar Vijeća ministara. Riječ je o kvalitenom razumijevanju i samih ministara i unutar partija. U zadnjih 6 ili 7 godina održan je najveći broj sjednica, usvojen je najveći broj materijala, strategija i uradili smo sve to jednoglasno. Ako ostane ovako, siguran sam da ćemo ispuniti sve ciljeve koje smo postavili sebi na početku mandata, a to je snažniji ekonomski status, put BiH ka EU“, naglasio je Zvizdić.

Na pitanje kako ocjenjuje saradnju sa Hrvatskom i Srbijom je kazao kako ide uzlaznom putanjom.

“Premijeri zemalja Zapadnog Balkana u posljednjih godinu dana sastali su se šest ili sedam puta. Krucijalne teme su uvijek bile ekonomski razvoj i transportno i energetsko povezivanje. Kao regija možemo biti atraktivno područje za ulaganje. Svi premijeri i ministri usmjereni smo tim ključnim ciljevima da počnemo zajednički nastupati i na trećim tržištima”, izjavio je Zvizdić.

O tome koliko znači podrška susjednih zemalja BiH ka EU je rekao: “Podrška znači mnogo, pogotovo Hrvatske i Slovenije, koje su kvalitetni lobisti za dalji put BiH ka EU. Sa Crnom Gorom i Srbijom je ista situacija. U ranijem periodu BiH je uglavnom tretirana kao zemlja u kojoj nije moguće kredibilno odgovoriti na zahtjeve EU, ali u zadnjem periodu smo pokazali suprotno, da smo zemlja koja u potpunosti funkcionira i dinamizira svoj put ka EU integracijama“.

Na pitanje da li odložena posjeta predsjednika Srbije Tomislava Nikolića utiče na odnose ove dvije zemlje je odgovorio: “Posjeta je odgođena zbog izbora, a članovi Predsjedništva BiH su iskazali zadovoljstvo zbog te posjete jer svaka posjeta znači novi iskorak u jačanju saradnje. Mi posjetom Nikolića očekujemo pozitivnu konsekvencu na saradnji naše dvije države“. Dodao je i kako je odnos ove dvije države sadržajniji nego ranije. “Evropa nam nudi mir, prosperitet i svi smo toga svjesni i u tom smislu se odvijaju odnosi između naše dvije države”, komentarisao je.

Rekao je i kako će dodatno aplikacija za članstvo u EU ujediniti odnose unutar BiH. “U januaru prošle godine 14 političkih partija su potpisali izjavu kojom su se obavezali da će autoritet usmjeriti ka ubrzanju evropskih integracija BiH. To će biti jedna tema koja će dodatno ujediniti BiH u smislu evropskih integracija i snažnijeg ekonomskog napretka“, mišljenja je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

O prepreci za izgradnju Pelješkog mosta je komentarisao: “BiH ima stav da se ne miješamo u odluke susjednih država. Ono što BiH traži, što joj pripada prema međunarodnom pravu jeste da se dimenzije mosta moraju definisati da BiH u svakom trenutku može koristiti svoje teritorijalne vode“.

Zvizdić je rekao i da očekuje da će uskoro biti održana zajednička sjednica dvije vlade.

“Pozvao sam Oreškovića da posjeti svog susjeda i na toj sjednici razgovaraćemo o nekoliko bitnih tema. Pelješki most je jedna tema i izgradnja Jadrasnko-jonskog puta koji treba da prolazi kroz BiH. Nemamo nekih velikih otvorenih problematičnih pitanja, ali postoje neka koja mogu sadržajnije unaprijediti saradnju. Moramo imati u vidu činjenicu da imamo najveću vanjsko-trgovinsku razmjenu i naš zadatak je da ih dodatno unaprijedimo“, istakao je.

O prolazu kroz Neum je kazao: “U sklopu ovih pitanja će se i to riješiti kao i Luka Ploče, imovina BiH u Hrvatskoj i sama trasa jednog i drugog autoputa. Riješićemo i pitanje prolaza kroz Neum na bazi obostranog razumijevanja”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenihmreža Twitter | Facebook.