Hiljade zahtjeva za naknadu ratne štete teških stotine miliona maraka, zatrpali su pravobraniteljstva u Bosni i Hercegovini. Tužbeni zahtjevi ranije se procjenjivalo teški su milijarde maraka, no koliko tačno nemoguće je saznati jer se u nekim Pravobraniteljstvima broji ručno. Uz to, BiH nikada nije donijela krovni zakon o izmirenju ratne štete.

Nematerijalnu štetu od Republike Srpske, ali i Bosne i Hercegovine traže bivši logoraši. Njih oko 30.000. U Savezu kažu da se pojedinačno vode slučajevi po mjestu prebivališta, ali i mjestu zatvaranja.

Tužbe protiv RS izračunali su teške su 1 milijardu i 600 miliona, protiv Federacije BiH 400 miliona KM.

Samo pred sudovima u Federaciji visina odštetnih zahtjeva protiv RS viša je od 365 miliona. Podaci su to iz sedam filijala Pravobranilaštva RS, bez podružnice Banjaluka.

Ustavni sud BIH uvažio je više aplelacija zastupnika iz entieta, te proglasio zastaru.

U Pravobranuulaštvu Rs nadaju se da će njihove apelacije pred ustavnim sudom i Sudom u Strazburu biti uvažene, te tužbeni zahtjevi odbačeni zbog zastare. Koliko ih je tačno i koliko su teški ne mogu reći tako brzo jer sve zahtjeve broje ručno u 8 filijala.

Kako bi se odbacile međuentitetske tužbe za naknadu ratne štete, koje opterećvaju budžete, entitetski ministri još 2013. najavljivali su krovni Zakon. Nema ga kao ni onoga o žrtvama torture.

“Ratna nematerijalna i materijalna šteta, čekamo 20 godina nakon“, rekao je Stanislav Jungić, Odbor porodica poginulih i zarobljenih.

Umjesto naknade za duševne boli, sve češće su nekadašnji logoraši suočeni sa plaćanjem skupih sudskih troškova, ali i plenidbom imovine.

Ipak ni vrijednosni papiri, niti bilo koji novac, slažu se oni koji su prošli ratne torture na svima stranama, nisu dovoljna naknada za strahote logora kroz koje su prošli.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenihmreža Twitter | Facebook.