Prije međuministarskog sastanka na kojem će biti razmotrena neka od otvorenih pitanja iz oblasti zaštite životne sredine i ispunjavanja međunarodnih obaveza u toj oblasti, svi govornici su poručili da su protiv uspostave odlagališta radioaktivnog otpada na području Trgovske gore u Hrvatskoj, blizu granice s BiH.

Gradnja takvog objekta uz međudržavnu granicu znači izravno ugrožavanje okoliša te zdravlja i sigurnosti bh. građana.

Sastanku prisustvuju ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić, ministrica okoliša i turizma FBiH Edita Đapo i direktor Državne regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu sigurnost Emir Dizdarević.

Šarović je kazao da je osnovno pitanje o kojem će danas razgovarati učešće BiH u prekograničnoj strateškoj procjeni uticaja na prirodnu okolinu moguće izgradnje odlagališta nuklearnog otpada i goriva u Trgovskoj gori u Hrvatskoj.

“BiH će učestvovati i dati svoj doprinos i dati svoje stavove u strateškoj procjeni ili recimo svoj stav u predstojećim aktivnostima koje se vode u Hrvatskoj i koje se odnose na studiju uticaja na prirodnu okolinu moguće izgradnje ovog odlagališta u Trgovskoj gori i u tom smislu BiH traži da se najmanje dvije javne rasprave održe u BiH, jedna u Novom ili Banja Luci i jedna u Sarajevu”, pojasnio je Šarović.

Prema njegovim riječima, na današnjem sastanku će predložiti i da se formira uža stručna radna grupa od predstavnika resornih ministarstava i agencije, a koja u svom sastavu može da ima i eksperte iz drugih institucija sa kojima raspolaže BiH.

Ministrica Golić je pojasnila da je sastanak iniciran kako bi dogovorili dalji plan aktivnosti i kako bi na neki način spriječili apsolutno odlaganje radioaktivnog otpada i nuklearnog goriva na lokalitetu Trgovske gore, neposredno uz granicu sa BiH.

“Mi smo na osnovu saznanja iz medija u Hrvatskoj saznali da ta država već sprovodi javne rasprave o strateškoj procjeni uticaja na nacionalni program koji su donijeli prošle godine. Ove aktivnosti mi vodimo od četvrtog mjeseca prošle godine, odmah po saznanju da planiraju tu staru kasarnu pretvoriti u jedno skladište nuklearnog i istrošenog nuklearnog goriva. Svi stanovnici opština kako u RS-u tako i u Federaciji su nam se obraćali, pisali pisma jer je tu 230.000 stanovnika počev od Kostajnice, Novog Grada, Bosanske Krupe, Bužima, Cazina, Vrnovgrača, Bihaća, Velike Kladuše i ljudi su zabrinuti zbog namjere Hrvatske da taj radioaktivni otpad skladišti odmah uz granicu sa susjednom državom”, istakla je Golić.

To je, kako je kazala, nezapamćeno u svjetskoj praksi, da jedna država skladišti opasni otpad odmah na granici sa drugom državom pogotovo ako se uzme u obzir da se svi vodotoci ulijevaju u rijeku Unu, a o značaju Une i stanovništva koje živi u tom djelu kao i njihova poljoprivreda, voćarstvo, pčelarstvo ne bi imali smisla.

“Ko bi kupio ili izvezao te proizvode ukoliko bi se taj otpad skladištio tu”, naglasila je Golić. Napominje da je sa načelnicima svih nabrojanih općina kao i direktorom Nacionalnog parka Una otišla na javnu raspravu u Dvor da čuju šta pričaju ali subjekt ili agencija koja je radila stratešku procjenu nije ulila povjerenje kod njih.

“To su neka djeca, ne znam da li su uopšte mogli steći iskustvo da mogu da pišu tako važne studije. Mislim da je to samo način da se taj otpad odloži, a Hrvatska kao članica EU će morati da u slučaju potrebe mora da skladišti nuklearni otpad svih zemalja članica. Taj lokalitet apsolutno nije prihvatljiv. Ako kažu da je totalno neopasan ima i Velebit takva ista podzemna vojna skladišta”, pojasnila je Golić.

Tražit će, kako je kazala, da se održe javne rasprave u RS-u, Federaciji ali i institucijama BiH kako bi se prezentovalo to šta Hrvatska namjerava da radi. Golić je dodala da su i hrvatski građani koji žive u blizini Trgovske gore protiv ovog odlagališta.

Ministrica Đapo je istakla da je sa ministricom Golić već imala sastanke i da su dogovorile da entiteti kroz svoje vlade i parlamente donesu rezoluciju i deklaracije kao podršku Vijeću ministara BiH te da su to uputili prema Vijeću ministara i Parlamentarnom skupštinom BiH kako bi i oni mogli zauzeti zajednički stav, a to je stav protivljenja protiv izgradnje ovog odlagališta.

“Prvenstveno zbog zdravlja građana BiH, a potom naravno s obzirom na tlo, vodu, Unu i sve ono što se nalazi u BiH treba zaštiti”, istakla je Đapo.

O odlagalištu nuklearnog otpada govorio je i Dizdarević koji je tom prilikom kazao da je “odlagalište ono što njih zabrinjava”.

“Odlagalište ide pod zemlju i to je trajno. Jednom kada smjestite nema pomjeranja iz odlagališta tog materijala. Znači, mnogo su studioznije procjene za odlagalište i moj prijedlog će danas biti da se svakako stručno povjerenstvo BiH sastane što hitnije sa stručnim povjerenstvom Hrvatske, da tražimo produženje javne rasprave za BiH”, pojasnio je Dizdarević.

Tražit će, poručio je, internacionalne eksperte. Prateći javne rasprave u Hrvatskoj mogli su da zaključe da se u kasarnoj na Trgovskoj gori nalaze neki vojne sprave koje sadrže možda neku malu radioaktivnost.

Podsjetimo da Hrvatska ima obavezu osigurati skladištenje istrošenog nuklearnog goriva iz elektrane “Krško” ali iz BiH smatraju da bi takav radioaktivni otpad trebalo zbrinuti tamo gdje je i nastao umjesto da ga se prebacuje i smješta na granici s drugom državom.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.