Od hapšenja Radovana Karadžića i njegovog izručenja Haškom tribunalu optužnica je mjenjana tri puta. Prva je podignuta 25. jula 1995. Posljednja, podignuta u oktobru 2009, odnosila se na genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Prvobitna optužnica obuhvatala je Radovana Karadžića i Ratka Mladića. U ovoj optužnici koje su sadržale 16 tačaka, Karadžić se optuživao za zločine genocida, zločine protiv čovječnosti počinjene nad civilnim stanovništvom i vjerskim objektima u BiH. U drugom dijelu optužnice teretio se za snajpersko djelovanje nad civilima u Sarajevu, dok se treći dio optužnice odnosio na uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce u ljeto 1995. Operativna i konačna optužnica koja sadrži 11 tačaka podignuta je u oktobru 2009.

U toj optužnici dvije tačke se odnose na genocid u Srebrenici, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskm Mostu, Vlasenici i Zvorniku, što je uključivalo ubistva, zatočenje civila i etničko čišćenje nesrpskog stanovništva. Zločini protiv čovječnosti odnose se na progone, istrebljenja, ubistvo, deportacije i neuhamana djela, dok su četiri tačke vezane sa ubistva, terorisanje, protivpravni napad na civile i uzimanje talaca.

“Imali ste moć i kontrolu nad snagama bosanskih Srba, uključujući vojne, paravojne i policijske snage koje su učestovale u ratnim zločinima koji su se desili”, izjavio je Alfons Orie.

“Umjesto što sam optužen zbog zbivanja u našem građanskom ratu, trebalo je da budem nagrađen, a evo zašto. Što sam učinio sve da do rata ne dođe“, rekao je na suđenju Radovan Karadžić.

Tužilaštvo Haškog tribunala posebno izdvaja ubijanje više od 7.000 muškaraca i dječaka bosanskih muslimana u Srebrenici, uključujući i 1.000 muškaraca u Kravicama i pogubljenje 1.000 muškaraca pored škole Orahovac.

Karadžić se tereti i za bezobzirno razaranje privatne imovine i javnih dobara, uključujući spomenike kulture i sakralne objekte, kao što su brojne džamije širom zemlje.

Optužnica se odnosi i na granatiranje i snajpersku vatru, te širenje terora civila u Sarajevu od maja 1992. do novembra 1995. godine, kada je ubijeno desetine hiljada civila.

Karadžić odgovara i za uzimanja pripadnika Ujedinjenih nacija kao talaca kako bi se NATO prisilio da se uzdrži od vazdušnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Optužnica se zaključuje time da je Radovan Karadžić znao ili imao razloga da zna da snage pod njegovom kontrolom spremaju da počine zločine ili su ih već počinili, a nije preduzeo mjere da spriječi činjenje zločina ili da kazni počinioce tih zločina.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.