Presuda Radovanu Karadžiću pred Tribunalom u Haagu je najvažnija presuda za zločine počinjene u Evropi još od Nirberškog procesa, tako počinje komentar Juliana Borgera za portal The Guardian.

On ističe da će to biti momenat istine za sve kriminalne radnje na tlu bivše Jugoslavije, i najvažnija presuda koju će donijeti Haag od svog formiranja prije 23 godine.

Ta presuda, ističe, umnogome će utjecati na sudbinu naroda ovdje, ali ali će duboko pogoditi i svijet, odnosno njegovu reakciju na rezultat koji će izaći iz sudnice.

“Presuda – kriv – teško da dolazi u pitanje”, kaže Borger, za čovjeka kojeg opsijuje kao “lidera odmetničke Republike bosanskih Srba”, koja mu je poslužila kao eufemizam za masovna ubistva i sijanje terora.

Pod znakom pitanja su samo stepeni krivice i da li će se njegovi zločini okarakterisati kao genocid.

Kakav god da ishod bio, uticat će umnogome na gorčinu regije, dat će osjećaj “mrgodne satisfakcije” ljudima u Bosni, gdje je poginulo 100.000 ljudi od 1992. do 1995. godine koja je oslabljena vremenom koje je prošlo.

“Kako Sarajevo to vidi, pravda je odgođena na dvije decenije”, kaže Borger.

S druge strane, u Republici Srpskoj, Tribunal će dokazati da je nastrojen antisrpski, bez obzira što su tamo ranije osuđivani Hrvati, Bošnjaci, kao i činjenica da su zločini počinjeni u ime sprskog nacionalizma – kaže.

Pitanje genocida u optužnici je ono na kojem će se razviti oblak nepristrasnosti presude, kao i to da zločini protiv čovječnosti nisu bili dovoljno zastrašujući.

Borger kaže da će ovim prostorima biti potrebno dosta vremena i dosta “razilaženja magle” kako bi bio jasan sav doprinos Tribunala.

Generalno, Borger smatra da je Međunarodni sud pravde bio uspješan, kako za zločine u bivšoj Jugoslaviji tako i za Ruandu. Iako masovni zločini nisu spiječeni, oni koji su krivi će biti osuđeni.

Smatra da je Tribunal uspio skloniti sve opasne ratne kriminalce sa ulica regije, gdje su okupirali pozicije lidera, odnosno ljudi na vlasti, a uprkos visokoj skali smrtnosti i ubijanja na ovim područjima Tribunal je napravio veliki historijski rekord po optužnicama, koje se vode na milionima stranica, velikim brojem svjedočenja očevidaca i forenzičkih dokaza.

Te arhive koje su sakupili biće značajnije iz godine u godinu jer će spriječiti sva naredna poricanja nacionalizma i zločina počinjenih u njihovo ime.

Pravda će također mnogo značiti preživjelim žrtvama i dat će im osjećaj da se njihova patnja čuje i razumije, uz kaznene posljedice za sve prognitelje.

Pravda u Haagu je predodređena da bude potpuna, kaže Borger u svom komentaru zbog svih žrtava i civilnih žrtava rata u Bosni, Hrvatskoj i na Kosovu.Ilustrativni broj od 161 osumnjičenog nije konačan, dodaje.

Kao negativnu stvar naveo je vrijeme koje je prošlo, zakašnjeli postupci, s kojima Haag nije mogao pomoći sam sebi, jer legalni postupci, administracija i produženje procesa je koštalo 200 miliona godišnje.

Skup poduhvat, ali je cijenja nekažnjivosti umnogome veća. To znači da se stotine milijardi dolara troše za terorističke prijetnje koje svoj korijen mogu imati u zločinima protiv čovječnosti počinjene u Siriji, Iraku, Libiji ili bilo gdje drugo.

Uprkos svim svojim nedostacima, Međunarodni sud pravde je vrhunac u višestoljetnim nastojanjima da se obuzdaju najbrutalniji ekscesi čovječanstva, te je postavio mjerilo prema kojem će se određivati svi budući napori, kaže Borger.

On je inače Guardianov urednik za svjetska pitanja. Radio je kao korespondent u SAD-u, Bliskom istoku, Evropi i Balkanu, a autor je knjige “The Butcher's Trail” o progonu i hvatanju balkanskih ratnih zločinaca.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.