Pravnici s posebnim osvrtom analiziraju dio presude koji se odnosi na genocid u Srebrenici. Nejasno je kako su Vujadin Popović, Ljubiša Beara i Zdravko Tolimir osuđeni na doživotnu zatvorsku kaznu, a kako je Karadžić kao vrhovni zapovjednik Vojske RS dobio 40 godina zatvora?
Za širenje terora među civilnim stanovništvom, granatiranje i snajperisanje opkoljenog Sarajeva Stanislav Galić osuđen je na doživotnu kaznu zatvora.
Potpukovnik i pomoćnik načelnika za bezbjednost u Drinskom korpusu Republike Srpske Vujadin Popović dobio je doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja.
Za iste zločine doživotno je osuđen i Ljubiša Beara, pukovnik i načelnik za bezbjednost Glavnog štaba VRS-a.
Zdravko Tolimir, pomoćnik komandanta za obavještajno-bezbjednosne poslove Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, također je doživotno osuđen.
“Očigledno postoji nesklad, jer su drugi, njemu podređeni oficiri, dobivali manje kazne nego on. Postoji simbolička ravan i realna ravan kazne. Doživotnu su očekivale žrtve“, komentarisao je profesor na Fakultetu političkih nauka Zarije Seizović.
Ako su “ruke” zločinačkih poduhvata dobile doživotnu zatvorsku kaznu, kako je, onda, njihov “mozak”, Radovan Karadžić, dobio 40 godina?
“To je već stvar ocjene Sudskog vijeća. Mislim da je prevagnulo to što su Beara, Popović i drugi bili na licu mjesta, direktno involvirani, za razliku od Radovana koji je to gledao malo sa strane“, mišljenje je Fahrudina Ibrišimovića.
Premda su porodice žrtava izrazile nezadovoljstvo zbog izrečene presude, pravni eksperti smatraju da ona nije beznačajna:
“Presuda i ovakva kakva jeste je vrlo važna, iz historijskih i politčkih razloga, jer je osuđen politički i vojni vrh u jednom licu i potvrđuje da zločini nisu izvršavani stihijski i da je iza toga postojala jedna ideologija i jedan plan“, rekao je.
Peter Robinson, član odbrane Radovana Karadžića, u svom obraćanju medijima nakon izricanja presude je podcrtao: Radovan Karadžić je nezadovoljan i iznenađen izrečenom presudom. Stoga se može očekivati žalba odbrane. Robinson smatra da osnove za žalbu ima po svakoj tački presude.
No, da li će i tužilaštvo uložiti žalbu? I kako će zaista izgledati epilog historijske presude? O tome je rano govoriti, smatraju pravni eksperi.
Hipotetički i pod uslovom da kazna ostane ista, a osuđenik se (kao što je praksa suda) oslobodi nakon 2/3 odslužene kazne, a u obzir uzme vrijeme provodeno u pritvoru, Radovan Karadžić bi mogao ponovo biti slobodan čovjek.
