Dan narcisa je Svjetski dan borbe protiv raka dojke koji se tradicionalno obilježava posljednje subote u martu. Procjenjuje se da od malignih oboljenja svake godine u svijetu umre oko 8,2 miliona ljudi, a trend rasta nije zaobišao ni našu zemlju.

Da je oboljela od raka dojke, Banjalučanka Azra Ikalović saznala je slučajno. Od postavljene dijagnoze prošlo je gotovo davadeset godina, njena borba i dalje traje.

“Ja sam sa mojom drugaricom, koja je po struci doktor, psihijatar, pila kafu i tog momenta sam napipala na dojci kroz razgovor izraslinu na dojci. Nakon dvanaest godina amputirana mi je druga dojka. Posljednje tri godine borim se za metastazama na kostima, na jetri. Malo se smiri, pa se poboljša, pa se pogorša”, priča Ikalović.

U BiH nema tačnih podataka o broju oboljelih od karcinoma dojke, ali nezvanična statistika pokazuje da 500 žena na 1.300 novootkrivenih slučajeva godišnje izgubi bitku sa životom. Ne postoji jedinstven registar oboljelih, ali ni nacionalni program ranog otkrivanja bolesti koji bi podrazumijevao obavezne i besplatne mamografske preglede.

Na sve ovo godinama upozorava i Safet Redžepagić, predsjednik Fondacije utemeljene u čast njegove kćerke, poznate operske pjevačice Sanele Redžepagić koja je prije osam godina preminula od karcinoma dojke.

“U BiH nemamo čak ni programa ni registra oboljelih. Tako da svi mi koji se bavimo ovim poslom baratamo sa različitim podacima, negdje sa 1.000, negdje sa 1.500. Danas smo ovo organizovali da podstaknemo žene da se brinu o svom zdravlju, da vrše samopregled i naravno, kada nešto osjete na tom osjetljivom dijelu svoga tijela, da se obrate ljekarima. Ova bolest više ne bira godine. Nekad je bila granica od 50 pa na gore, a sada je od 30 pa na gore”, komentarisao je Redžepagić.

U Bosni i Hercegovini, rak dojke prvi je uzročnik smrti kod žena oboljelih od neke vrste karcinoma. Broj ljudi koji umre od neke vrste karicnoma, do 2025. mogao bi porasti na 11,5 miliona. Trend rasta nije zaobišao ni Bosnu i Hercegovinu.

“Postoje podaci međunarodnih organizacija koji se kriju od nas, a koji govore o alarmantnom porastu karcinoma nakon rata – da li je to od bombi, od zagađenog zraka – to nam nije dostupno. Ono na šta možemo uticati je sistem koji je neefikasan, ali na našu svijest, da se bolest može dogoditi i nama. Svaki ovaj narcis ovdje je jako bitan jer mora da se pošalje poruka da je bitan samopregled. Mnogo je bitno da mi pazimo na svoje zdravlje, a te svjesnosti nema”, rekla je Rabija Idrizbegović.

No, iako broj oboljelih raste, količina sredstava za liječenje je ostala ista. U Udruženju Iskra iz Banjaluke na čelu sa Azrom Ikalović, pokrenuli su konkretne akcije.

“Naš glavni projekat na kojem radimo je da se od sredstava, koje se dobiju akcizama na duhan, izdvoji dio sredstava za liječenje onkoloških pacijenata. Nemamo od toga ništa što se kaže fond je prihvatio na listu taj lijek, ali onog momenta kad bude imao para, kupit će ga. Za nas to ne znači ništa“, komentarisala je Ikalović.

Dok slične akcije u regionu podržavaju i predsjednici države svojim prisustvom i pokroviteljstvom, prazan štand u Sarajevu najbolje pokazuje kolika je svijest građana, ali i zvaničnika o ovoj bolesti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.