Bijeg Rame Abidovića od sigurne smrti u selu Pahljevići

Ramo Abidović imao je šest godina kada je sa majkom iz sela Pahljevići kod Drinjače morao pobjeći. Otac se nije uspio spasiti i poginuo je 1992. godine kada je selo napadnuto. Očinska ljubav mu fali čitav život.

"I danas dočekate ovako jednu presudu koja je zaista sramna. Koja je poruka svim tim ljudima po Podrinju po Zvorniku? Da mogu danas, sutra isto to raditi i da neće snositi sankcije. Štaviše, napravit će se presedan pa Šešelju će još platiti za to što je bio u zatvoru", rekao je Ramo Abidović.

Ubistva, odvođenja, mučenja i progoni nesrpskog stanovništva u Zvorniku počela su u aprilu 1992. godine, nekoliko dana nakon što je Vojislav Šešelj u Malom Zvorniku, u Srbiji, održao miting sa kojeg je pozvao "braću četnike s one strane Drine da očiste Bosnu od pagana i pokažu im put koji vodi na istok, gdje im je i mjesto".

"Šešelj je dolazio i ranije u Zvornik. Njegovih Bijelih orlova se sjećam itekako. Zatvorili su 400 civila u logor Liplje i zvjerski ih mučili", komentarisao je Muharem Sinanović iz Zvornika.

"Ja 24 i više godina tražim oca da ukopam. Ne mogu da ga pronađem, a čovjek se oslobađa", govori Hajrudin Okanović iz Liplja.

Porodice nestalih tvrde da se ovakav epilog mogao i nagovijestiti jer je Šešelj ranije pušten na slobodu. Tvrde da je sav proces bio cirkus koji se tako i završio.

"Mi porodice znamo da od početka aprila do 12. jula 1992. godine na području 1992. godine ubijeno 1.550 ljudi od čega je 1.138 identifikovano i tražimo još 412 osoba", kazao je Hakija Smajlović.

Na pitanje ima li pravde na kraju svega Ramo Abidović je odgovorio: "Pravde nema kao što vidite - slučaj Radovan Karadžić, danas Šešelj. Šta da očekujemo sutra? Ratko Mladić i svi ostali da budu oslobođeni?".

Poznata zvornička mučilišta i mjesta masovnih egzekucija koja su bila obuhvaćena optužnicom Šešelju, bila su Fabrika obuće Standard, Ciglana, Ekonomija, Dom kulture u Drinjači, Dom kulture u Čelopeku, Tehnička škola u Karakaju i Gerina klaonica.

Na Memorijalnom centru u Gornjoj Kalesiji prva dženaza klanjana je 1999. godine. Od tada je tu ukopano 747 osoba sa područja Zvornika, Bratunca, Srebrenice, Osmaka, Šekovića i Kalesije. Za ovogodišnju dženazu koja će biti prvog juna predviđen je ukop još 5 identificiranih osoba.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.