U „Spomen-sobi: Muzeju logoraša" nalazi se 81. fotografija koja svjedoči o stravičnim zločinima. Pomenute fotografije su bile dokaz na raznim sudovima u suđenjima osumnjičenim za zločine počinjene tokom rata 1992.-1995.
Na mjestu nekada zloglasnog logora Luka u Brčkom u maju je otvorena prva “Spomen-soba: Muzej logoraša” kao podsjetnik na bivše logoraše, koji su preživjeli teške torture, mučenja i silovanja u logorima širom Bosne i Hercegovine u proteklom ratu od 1992. do 1995. godine.
Na zidovima i panoima nekadašnjeg hangara izložene su fotografije većine logoraša, kako smrtno stradalih tako i preživjelih, isječci iz novina i fotografije koje govore u razmjerama zločina i torture koju je doživjelo, uz ostale, i oko 3.000 Brčaka, većinom Bošnjaka, te nekolicina Hrvata i ostalih.
Pomenute fotografije su bile dokaz na raznim sudovima u suđenjima osumnjičenim za zločine tokom rata 1992.-1995.
Predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković govoreći o nastanku ovog muzeja kaže kako je postojala jaka volja, želja da, prije svega, mlađim generacijama, koje dolaze i koje nisu zapamtile ratna stradanja, zločine, torturu i silovanja, na istinit način bude prikazana težina svega što se dešavalo u ratnim godinama u BiH.
“Brčko smo odabrali jer smo tamo dobili prostor, mjesto bivšeg logora. Uspostavili smo dobru komunikaciju sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti u Brčko ddistriktu i zato što je Brčko nakon rata služilo kao primjer multikulturalnog života, saradnje, suživota u BiH”, pojasnio je Mešković.
Cilj ovog muzeja je da sačuva sjećanje, ali i da educira nove generacije o onome što se dešavalo kako se zlo više nikada i nikome ne bi ponovilo kako u BiH tako i van njenih granica.
“Svih ovih godina nakon prestanka ratnih dejstava u BiH, konkretno u Brčkom, bio je pojam postaviti spomen-ploču koja govori da je konkretno u Luci bio logor 1992. godine i da je tu bilo ubijanja, silovanja…”, pojasnio je Mešković
Projekat otvaranja muzeja je pokrenut krajem prošle godine, a otvoren je uoči Dana logoraša, 8. maja.
“U njemu se nalazi 81. fotografija koja govori o zločinima nad logorašima u BiH i van njenih granica. Nalazi se oko 110 pisanih dokumenata, naredbi, odluka, izvještaja i analiza, a sve vezano za problematiku logoraša”, ispričao je Mešković.
Projekat je u dobroj mjeri, kada je u pitanju arhivska građa, realizovan sa predstavnicima Međunarodnog suda za zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije u Hagu (Holandija).
“Svi dokumenti i fotografije koje se nalaze u muzeju su, prije svega, korišteni kao dokazni kako na suđenjima u sudu u Hagu tako i na Sudu BiH”, kazao je Mešković.
Savez logoraša u BiH očekuje da će ove godine započeti, a sljedeće završiti još jedan muzej posvećen svim logorašima, bez obzira na polnu, etničku ili neku drugu pripadnost. Taj muzej bi trebao biti otvoren u Sarajevu.
U Savezu logoraša u BiH je registrirano 55.000 logoraša. U logorima je u ratu od 1992. do 1995. ubijeno oko 30.000 ljudi, a silovano je oko 25.000 muškaraca i žena.
Haški tribunal i Sud BiH do sada su izrekli oko 2.500 godina zatvorskih kazni zbog zločina počinjenih tokom rata, mahom nad logorašima, a BiH još nema zakon o zaštiti prava bivših logoraša.
