Povratnici u mjesto Bare kraj Kaknja koje je bilo pogođeno poplavama i klizištima 2014. godine žive bez osnovnih energetskih sredstava za život. Bez struje i bez vode, čekaju na ispunjenje obećanja Općine Kakanj, dok strahuju od novih elementarnih nepogoda.

Izlazak iz kuće za Behrada je noćna mora. Već godinu i po dana gleda u hrpu smeća, uginulu stoku, zatrpan automobil koje je donijelo klizište.

“Dovoljno ti je vidjeti samo ovo, ništa više. Mašina da to krene sutra roviti sve bi izbacilo na površinu. Miševa ima koliko hoćeš, ja sam nedavno deset izbacio iz kuće. Kod mene su lopovi sve pokrali, išli smo u MUP ali niko ništa, stanovi su ovamo razvaljeni”, kaže Berhad Kazazović, mještanin Bara.

S klizištem je pet kuća otišlo u nepovrat. S njima i jedan život. Ovi ljudi nemaju gdje. Godinu dana su živjeli pod kirijom. No, tako više ne žele.

Mubera se sa sedmoro djece vratila u svoju kuću. Žive bez struje i vode.

“Evo vidite nema struje, evo ovdje nema ni vode, sve je pokidano, ovdje su nam bojler odnijeli, česme pokrali, nema ništa”, riječi su Mubere Ćosić.

A sve bi rješio jedan potporni zid koji je općina obećala izgraditi.

Obećanje da će smeće biti očišćeno, a podignut potporni zid koji će štititi kuće od novih klizišta, već godinu i po nije ispunjeno. Općina i RMU Kakanj prebacuju nadležnost s jednih na druge. A mještani čekaju.

Žalili su se i općini, tražili od načelnika da s njim razgovaraju. Nikada ih nije saslušao.

“Mi samo hoćemo vodu i struju da nam uključe, a oni neka se kose sa rudnikom koliko hoće, ako se ima 100.000 onda dajte jedan drugom neka se radi. A mi nismo opština i rudnik nego Kakanj, načelnik je odgovoran za nas da se bori”, smatra Ćosić.

Jezivo je spavati ovdje kažu mještani. Bez struje. Svaki šum podsjeti na noć kada je klizište gutalo kuće i živote. Žive u strahu da će se to ponovo dogoditi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.