Dok afera „Panama papers“ šokira svijet, još uvijek nije poznato koji se dioničari i kompanije iz BiH takođe spominju u ovim dokumentima. Istraživači kažu da će objaviti imena u narednim sedmicama. Do tada novinari nagađaju. Imena koja se najčešće spominju su kompanije Alumina i Vida Jakšića iz Zvornika.

“Onog momenta kad dobijemo službenu informaciju, vjerodostojnu informaciju, mi ćemo sigurno obavijestiti javnost i nemamo nijedan razlog da krijemo bilo koju kompaniju ili bilo koju osobu koja je na taj način obavljala finansijske transakcije da bi se izbjeglo plaćanje određenih poreskih obaveza bilo kojoj državi“, kaže Dragan Mektić, državni ministar sigurnosti.

Usput u BiH nema „off shore“ kompanija jer su one zakonom zabranjene, ali postoje firme, njih stotinu koje su osnovane od vanjskih, „off shore kompanija“, što je po zakonu.

A dok Panama trese svijet, BiH sporadično Sešelj, ove sedmice zbog najave da će posjetiti Republiku Srpsku u okviru kampanje za lokalne izbore. Već u maju, kaže Šešelj, prošetaće Sarajevom.

„...da se prošetam centrom grada, ulicom Vase Miskina – od stare crkve pa do Marijin Dvora, da obiđem Prvu gimnaziju gdje sam učio školu, da obiđem Pravni fakultet gdje sam studirao, Fakultet političkih nauka gdje sam radio, osnovnu školu na Grbavici koju sam završio… Dakle, cijeli jedan dan ja planiram da šetam po Sarajevu“.

Koliko god to nevjerovatno zvučalo, u tome Šešelja niko ne može spriječiti. Konsenzus oko njegovog lika i djela ne postoji, zbog čega je nemoguće donijeti odluku da se proglasi nepoželjnim. Malo šta znači upozorenje OHR-a da mu je još odlukom Karlosa Vestendorpa zabranjen ulazak u BiH. Kako to provesti u praski, u Uredu Visokog predstavnika ostali su bez odgovora.

Dok Šešelj najavljuje dolazak, Faruk Balijagić je potvrdio odlazak i to na liječenje u Hrvatsku. Štaviše, uredno je izvijestio bh. prvosuđe da boravi u Rijeci. Poznati advokat optužen je da je sa svojim sinom podstrekivao na izvršenje krivičnih djela, uključujući i ubistvo. Pritvor mu nije produžen iako je imao i hrvatsko državljanstvo, za koje su u Tužilaštvu saznali iz medija, nakon što im je Balijagić mahnuo iz svog stana na hrvatskom primorju gdje će ostati dok se ne izliječi od srčanih tegoba.

Da sve manje vjeruju u pravosuđe, ove sedmice pokazale su i Sarajlije. Protesnom šetnjom podržali su porodicu Dženana Memića, mladića koji je preminuo 15. februara, u potrazi za odgovorima. Do danas nisu poznate okolnosti ovog slučaja. Iako se na početku govorilo da je riječ o saobraćajnoj nesreći, ubrzo je gradom prostrujala vijest da je mladić brutalno pretučen, da je zadobio udarce od čijih je posljedica preminuo.

U BiH više ništa ne može iznenaditi, pa tako ni vijest da je Vlada Tuzlanskog kantona oduzela zdravstevno osiguranje siromašnoj djeci. Pozivaju se na Zakon koji kaže – ako se djeca ne školuju nemaju pravo na osiguranje. No ova djeca se ne školuju jer njihovi roditelji za to nemaju novca, niti posla ili jednostavno ne mare. Tuzlanska vlast radije će 60.000 maraka koliko košta osiguranje za ovu djecu na godišnjem nivou, odnosno 12 maraka po danu, potrošiti na primjerice, grantove za nevladine organizacije, pa ćemo o kršenju prava djeteta čitati u još jednom izvještaju NVO-a, dok se ono događa upravo tu, pred nama.

“To što je u određenom kantonu, zakonu ili odluci nešto izbrisano, aposlutno ne znači da možemo kršiti prava djeteta koja su zagarantovana Konvencijom o pravima djeteta”, smatra Boris Krešić, profesor porodičnog prava.

O siromaštvu se ove sedmice govorilo i na vandrednoj konferenciji Federalne vlade. Sumirajući rezultate proteklih godinu dana Fadil Novalić se pohvalio kako je zaposleno 4115 radnika, ili sa oko 0,8 posto zaposlenih u odnosu na broj nezasposlenih što samo oni mogu nazvati uspjehom. Najavili su brojne projekte, te posebno istaknuli 50 miliona maraka za zapošljavanje. O djeci Tuzlanskog kantona nisu imali komentar, iako je kantonalna vlast svoju odluku obrazložila usklađivanjem sa zakonom na federalnom nivou. Uspjeh svoje vlade federalni premijer je sažeo.

„Želim istaći da Vlada u ovom sazivu nema niti jedne mrlje, ili je mi ili vi do sada niste uspjeli otkriti“.

Bilo kakav komentar je suvišan.

Kako će najavljene projekte realizirati, ako ne bude novca od MMF-a, iz Vlade su poručili – i dalje smo optimistični i imamo komercijalne banke ako zagusti.

Naime, u ovom trenutku niko ne zna što će biti sa novim stand by aranžmanom. Iako su entitetski premijeri nakon posjeta Washingtonu poručili kako će najkasnije u aprilu aranžman biti sklopljen, u maju biti uplaćena prva rata, pregovori još uvijek nisu završeni. Na osnovu toga ranije su projicirani i budžeti, no pregovore su zakočile banke.

Da budemo precizniji, Banka Srpske čiju likvidaciju traži MMF zbog blokade 150 miliona maraka depozita, vlast RS ne da. Ovo je potvrdila i prva dama Republike Srpske Željka Cvijanović kazavši da se i daje pregovara o mogućim modelima.

Jedan od predmeta koji je godinama u ladicama Specijalnog Tužilaštva RS je Balkan Investment banka, odnosno Banka Srpske u vlasništvu entiteta. Ako je vjerovati državnom ministaru sigurnosti, nakon Lavine 1, očekuje nas i Lavina 2, a koga će poklopiti, možemo samo pretpostaviti.

Unatoč svemu, gradovi žive, vole i preživjeće. Sarajevo je jedan takav grad, preživjelo je fašizam u Drugom svjetskom ratu, preživjelo ga je i u devedesetima, ostalo ponosno i voljeno. Ono „zvanično“ ponekad nagradi one koji ga istinski vole

„Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva pripada svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u ostvarivanju ideje da je obrazovanje najjače oružje kojim se može mijenjati svijet“, poručio je dobitnik nagrade Jovan Divjak.

No Sarajevo je jedno, a vlast nešto posve drugo. Jedna takva vlast (Parlament BiH), odlučila je da ne podrži inicijativu za izgradnju spomenika ljudima koji su dali svoje živote u ratu kako bi zaštitili druge, Trebinjcu Srđanu Aleksiću i Sarajliji Goranu Čengiću. Bez obzira da li je riječ o kršenju procedura, za ovo jednostavno nema izgovora.

„Što se tiče spomenika ispred zgrade Parlamenta, ne postoji adekvatnije osobe od onih koji su rizikovali svoj život da bi spasili druge. Sram bilo članove Parlamenta BiH i sram bilo sve one koji smatraju da takvim ljudima nije mjesto u centrima naših života”, ogorčena je Svetlana Broz iz NVO Gariwo.

Ni ove sedmice ništa novo o popisu. I dalje svađa oko toga ko je stalni, ako povremeni građanin BiH. No pitanje je kako se uopšte moglo ući u priču s popisom a da nije jasno utvđena metodologija obrade podataka. Ovo pokušava saznati i Tužilaštvo BiH koji provodi istragu zbog mogućnosti da 50 miliona maraka javnog novca propadne. No ni to nije dovoljan pritisak da se stvari ubrzaju. Možda zato što je mnogo gore od tužitelja u BiH kada na odgovornost pozove stranka koja te na tu funkciju instalirala. Možda je zbog toga najbolje da se prvo aktuelne politike dogovore oko popisa, ostalo će se samo srediti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.