Istražujemo: Kako stati u kraj dječijem prosjačenju

Vijesti 12. apr 201617:33 > 19:22
N1

Na zvukovima sevdalinke "Kćeri Bibo" odrasle su generacije romske djece. Ovdje, kod Vječne vatre, glasom i harmonikom privlačeći turiste. Za naviknute građane, ova sevdalinka odavno je sastavni dio gradskog repertoara.

Međunarodni dan djece na ulici obiježava se 12. aprila…

“Pa, roditelji bukvalno tjeraju svoju djecu da prose”, kaže jedan naš sagovornik, dok je za drugog ovaj pojava “tako tužna”. Ima i onih za koje su djeca koja prose na ulici “normalno pojava koju više i ne primjećuju”.

Najmanje dvije trećine građana barem jednom sedmično vide dijete koje prose. U Sarajevu više od 600 djece boravi na ulici, u Tuzli i Mostaru skoro 200, a u Banjaluci oko 60. Bave se prosjačenjem. Rizici kojima su pri tome izloženi su mogućnost saobraćajne nesreće, izloženost narkoticima, alhokolu, a najveći nedostatak je nemogućnost igre….

Zakoni Federacije Bosne i Hercegovine i RS pokazuju određene razlike, ali u oba entiteta postoje sankcije protiv prosjačenja. U različitim kantonima, naći ćemo različite mjere kažnjavanja za prosjačenje kao prekršaj, a ne krivično djelo. Od 300 do 900 KM platit će osoba koja prosjači ili dijete uputi na ulicu da ispruži ruku.

“Ti ljudi nemaju nikakvih primanja, nemate od čega naplatiti kazne. Neki ljudi duguju silne novce po prekršajima, ali oni nisu naplaćeni, jer ti ljudi nemaju nikakvih sredstava”, tvrdi Mirsada Poturić, stručna saradnica u Kantonalnom centru za socijalni rad.

Mobilni tim za Centra za socijalni rad na terenu pronalazi dijete i upućuje ga u Dnevni centar. Čak i kada je dijete predmet iskorištavanja, situacija se nerijetko pretvara u začarani krug:

“Ukoliko Centar za socijalni rad pokrene postupak oduzimanja staranja, a taj postupak traje godinama na sudu… ukoliko Cenatar nema mogućnosti da utiče na trajanje postupka, a roditelji traže djecu nazad, nemamo izbora i ne možemo djecu držati duže od dva mjeseca”, dodaje Poturić.

Podaci UNICEF-a pokazuju da su prosjačnju najviše izložena romska djeca i to dobi od 6 do 14 godina. Oko trećina ove djece nikada nije u školu.

Ovi baloni, koji služe za to da neku djecu obraduju, drugim pak na ulici prave društvo u prosjačenju, i to sa istim ciljem – da donesu novac.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.