Formiranje Republike Srpske bio je iznuđen potez, jer je Srpska demokratska stranka bila za očuvanje Jugoslavije, ali to nije bilo moguće, izjavio je večeras u Novom Sadu na promociji knjige "Kako se rađala Republika Srpska - zapisi iz haškog zatvora", prvi predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i haški osuđenik Momčilo Krajišnik.
On je na novosadskoj promociji knjige u prepunoj sali Radničkog doma rekao da je knjiga nastala tokom pripremanja njegove odbrane pred Međunarodnim tribunalom za ratne zločine u Haagu, nazvavši svoj trinaestoipogodišnji pritvor kao “dug službeni put”.
pročitajte još
“Ja nisam nikakav pisac, već hroničar koji opisuje događaje koji su se desili. Došao sam da podijelim emocije i promovišem knjigu koju darujem svom narodu”, rekao je Krajišnik.
Govoreći o političkim prilikama koji su prethodili stvaranju Republike Srpske rekao je da je od 1990. do 1992. godine u tome učestvovala plejada intelektualaca, ali i da je RS bila iznuđen potez.
“Ja sam uvek bio 101 posto Srbin i nikoga nisam mrzio, niti mrzim. Ali bio sam i Jugoslaven. SDS se zalagao za očuvanje Jugoslavije, jer su u tom ambijentu svi Srbi bili na ukupu. Do momenta kada smo pred Novu godinu 1991. bili kod predsjednika Srbije Slobodana Miloševića i kada nam je rečeno da ono za šta se zalažemo, ne možemo dobiti, ali da ćemo dobiti entitet. Mi smo onda 9. januara proglasili Republiku Srpsku. To su sve iznuđeni potezi, jer smo bili suočeni sa nemogućnošću očuvanja Jugoslavije”, kazao je Krajišnik.
On je još naglasio da je “Republika Srpska stvorena voljom srpskog narodna i ničijom drugom”, te da je Bog bio njihov najveći saveznik, a najveće zasluge za stvaranje RS, po njegovim riječima, pripadaju Radovanu Karadžiću.
On je tom prilikom rekao da Karadžić nije kriv ni za jednu tačku opštužnice pred Haškim tribunalom.
“Sve što je stajalo u optužnici kod njega stajalo je i kod mene. Niko, nijedan svjedok nije govorio protiv mene, ni Hrvati ni Bošnjaci, ali sam osuđen, bez ijednog dokaza, kao pripadnik udruženog zločinačkog poduhvata”, napomenuo je Krajišnik.
Govoreći o knjizi, najavio je da je cjelokupan prihod od prodaje donirao za izgradnju Sabornog hrama na Palama, a komentarišući aktuelna politička zbivanja u Republici Srpskoj, rekao je da su na sceni podjele.
“Sad je u RS na djelu podela političara koji smatraju da je Srpska njhovo imanje i pokušavaju da dobiju političke poene za to. Ja sam i dalje pripadnik SDS, ali se ne slažem da treba da postoji raskol između pozicije i opozicije kada su nacionalne teme u pitanju. Ovo nije vrijeme privilegija, već velikih obaveza u vlasti. Volio bih da ima više sloge među našim političarima. Ja vjerujem da će ih narod na kraju natjerati da se slože”, zaključio je Momčilo Krajišnik.
Ljubomir Zuković, akademik, ministar prosvjete, obrazovanja i vjere od 1992. do 1995. u Vladi RS naglasio je da se Krajišnik pokazao “kao izvanredan pisac koji prepoznaje detalje i ličnosti” i opisuje ih kratko i jasno. On je najavio i da Krajišnik u rukopisu ima knjigu koja će se zvati “Sretko” po imenu njegovog oca, a opisivat će funkcionisanje Haškog tribunala.
“Izdržao je 12 godina haške robije i vratio se nenačet i fizički i mentalno i to mu je pomogla njegova fizička konstitucija, postojana vjera u Boga i srpstvo”, istakao je Zuković.
Politički analitičar Branko Radun rekao je da je knjiga lijepo napisana i historijski utemeljena i da će dati “značajan doprinos u borbi za istinu ko je odgovoran za rat, zločine za koje se u najvećoj mjeri optužuju danas Srbi”.
“I pored svega što je prošao, u knjizi nema nikakve netrpeljivosti i nema mržnje”, kazao je Radun i konstatovao:
“Republika Srpska je najveće dostignuće u 20. vijeku koji su Srbi ostvarili i zadržali”, zahvaljujući se Krajišniku, Radovanu Karadžiću i Nikoli Koljeviću “za sve što su uradili za srpski narod”.
Organizatori su Kulturni klub “Otadžbina” i Samostalni DSS, čiji je predsjednik i kandidat za narodnog poslanika na listi Srpske napredne stranke Andreja Mladenović, prisustvovao večerašnjoj promociji knjige.
Momčilo Krajišnik uhapšen je 2000. godine po potjernici Haškog tribunala, gde mu je 27. septembra 2006. izrečena presuda za istrebljenje, ubistva, progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i nečovječno postupanje kao i zločine protiv čovječnosti, ali ne i za genocid. Osuđen je na 20 godina zatvora, ali je na slobodi od 30. avgusta 2013. godine, jer je odslužio dvije trećine kazne.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
