Sloboda medija pogoršala se svuda u svijetu prošle godine, kažu u godišnjem izvještaju Reporteri bez granica (RSF), pa tako i u BiH koja je u odnosu na 2015. pala za dva mjesta na tablici.

Ljestvica slobode medija u 180 zemalja, koja se objavljuje od 2002., temelji se na seriji indikatora: pluralizmu, neovisnosti medija, autocenzuri, pravnom okviru, transparentnosti.

“Svi indikatori ljestvice svjedoče o pogoršanju”, kazao je za agenciju AFP Christophe Deloire, glavni tajnik RSF-a.

Na ljestvici za 2014. BiH se nalazi na 66. mjestu, dok je godinu prije bila rangirana kao 67. Ove godine, pozicija BiH se pogoršala, te se sada nalazi na 68. mjestu.

Kad je u pitanju susjedstvo,. Slovenija je 40., Srbija je četiri mjesta ispred Hrvatske, koja je na 63. mjestu, Mađarska je 67., BiH je kako smo rekli 68., Italija se nalazi na 77. mjestu, a Crna Gora je 106. 

Europa je generalno gledajući i dalje područje u kojoj su mediji slobodniji nego drugdje, kaže RSF. Finska je na prvom mjestu šestu godinu za redom, a iza nje su Holandija, Norveška i Danska. Među prvih deset su i Švicarska, Švedska i Irska.

“Podaci iz izvještaja pokazuju da Europa i dalje ima najslobodnije medije, iza nje je Afrika, koja je prvi puta pretekla obje Amerike u kojima je nasilje nad novinarima u porastu. Slijede Azija i istočna Evropa dok su sjeverna Afrika i Bliski istok još uvijek regije u kojima su novinari izloženi ograničenjima svih vrsta”, kaže RSF.

Kada se radi o zemljama istočne Europe, Poljska je zabilježila ogroman pad od 29 mjesta zbog “ultrakonzervativne vlade koja je preuzela kontrolu nad medijima”, naglašava organizacija.

Jako loše stoje i Rusija koja je 148. i Turska na 151. mjestu.

Iako se stanje pogoršalo u svim dijelovima svijeta, pad je najjači u Latinskoj Americi, posebno zbog ubistava novinara.
U Latinskoj Americi, “nasilje, organizirani kriminal, nekažnjivost, korupcija i koncentracija medija predstavljaju glavne prepreke slobodi medija”, kaže RFS.

Na dnu ljestvice se kao i prošle godine nalaze se Kina, Sirija, Sjeverna Koreja i Eritreja.

“Na nesreću, jasno je da mnogi svjetski vođe razvijaju neku vrstu paranoje prema novinarima”, kazao je Deloire.

“Klima straha rezultira rastućom averzijom prema debati i pluralizmu, obračunima sve autoritarnijih vlada s medijima, te izvještajima o medijima u privatnom vlasništvu kojima sve više upravljaju osobni interesi. Garancija prava javnosti na nezavisne i vjerodostojne vijesti i informacije ključna je ako se žele riješiti problemi, i na lokalnom i na globalnom planu”, dodaje se.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.