Svjetska banka je u procesu finaliziranja bitnih reformi u Bosni i Hercegovini, koje podržava putem svog programa budžetske podrške. Te reforme uključuju značajnu reformu u farmaceutskom sektoru, što podrazumijeva usvajanje revidiranog Pravilnika o lijekovima kojim se određuju maksimalne cijene lijekova.

Vođa tima Svjetske banke za projekte zdravstva jugoistočne Evrope Timothy Johnston kazao je u razgovoru za Fenu da se radi o standardnoj politici u cijeloj Evropi i regiji te da je to je nešto što se u BiH uređuje na državnom nivou.

“Prilično je jednostavno, iako se u raznim zemljama radi na različite načine. U osnovi, utvrđuju se procedure kojim se osigurava da maksimalne veleprodajne cijene lijekova na recept u BiH ne budu veće od prosječnih cijena u zemljama u regiji”, pojasnio je Johnston, dodajući da vjerovatno većina stanovnika BiH već zna da u prosjeku plaćaju lijekove više nego u susjednim zemljama.

Podsjetio je da je Svjetska banka prošle godine uradila određene preliminarne analize na osnovu nacrta spomenutog Pravilnika, a koje ukazuju da bi cijene lijekova u prosjeku mogle biti smanjene za čak 20 posto.

“To bi BiH donijelo uštede od oko 56 miliona eura u cjelini, što uključuje i uštede koje bi zemlja ostvarila putem plaćanja od zavoda zdravstvenog osiguranja, ali i građani,kada plaćaju lijekove iz vlastitog džepa”, objasnio je.

Stoga, ističe Johnston, Svjetska banka smatra da je ovo značajna reforma, jer, ne samo da građanima donosi uštede nego i lijekovi postaju dostupniji stanovništvu.

Naglasio je da je 2011. godine Vijeće ministara BiH usvojilo raniju verziju Pravilnika, ali da ona nikad nije bila implementirana.

“Navedeni su određeni tehnički razlozi, ali bilo je i otpora ovoj reformi. Kao rezultat toga, kada smo pregovarali o novom programu budžetske podrške, dogovorili smo da usvajanje ažurirane verzije Pravilnika bude uvjet za isplatu ove budžetske podrške”, pojasnio je Johnston dodajući da su sada gotovo svi uvjeti ispunjeni, osim usvajanja ažurirane verzije Pravilnika.

Međutim, ocijenio je da je ostvaren dobar napredak te da je Agencija za lijekove i medicinska sredstva, čije je sjedište u Banjoj Luci, pripremila revidirani nacrt Pravilnika, a da je stručno vijeće Agencije u novembru prošle godine odobrilo revidiranu verziju.

“Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara dao je pozitivno mišljenje, međutim, još se čeka pozitivno mišljenje Ministarstva finansija i trezora BiH”, kazao je, dodajući da se trenutno radi na određenim procedurama te da bi to trebalo biti završeno ubrzo, možda čak i tokom ove sedmice.

Kako je rekao, nakon što Ministarstvo finansija i trezora BiH da pozitivno mišljenje i nakon što Vijeće ministara BiH razmotri i usvoji revidirani Pravilnik, sljedeći korak je njegova implementacija.

“Pravilnik je, zapravo, već bio usvojen 2011., ali ga treba implementirati. Nadamo se da će do implementacije doći u 2017., tako da stanovništvo počne što prije ostvarivati uštede, a ne da se čeka 2018.”, istakao je Johnston.

Vođa tima Svjetske banke za projekte zdravstva jugoistočne Evrope kazao je Feni da su željeli da vlasti u BiH dobiju dobre savjete o ovom tipu reformi politike te su stoga zamolili nekoliko međunarodnih stručnjaka da izvrše pregled pravilnika, a zatim su njihove komentare prenijeli Vijeću ministara BiH.

“Zaključak međunarodnih stručnjaka bio je da je Pravilnik u velikoj mjeri u skladu s praksama Evropske unije i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, tako da je preporuka Svjetske banke bila da se ide s usvajanjem”, kazao je Johnston i dodao da Vijeće ministara BiH može unijeti neke dopune, ako želi.

Napomenuo je da je razlog zašto je usvajanje Pravilnika o lijekovima odabrano da se uključi kao uvjet za program budžetske podrške je, ne samo to što će donijeti koristi stanovništvu nego zbog toga što će donijeti uštede i vladama.

Johnston je također naglasio da je ova politika samo prvi korak u reformi farmaceutskog sektora, ali da postoje i druge reforme, od kojih su mnoge u nadležnosti entiteta.

“Te reforme će dalje pomoći unapređenju, raspoloživosti i priuštivosti lijekova. A to bi uključivalo regulaciju maloprodajnih marži i načine kako bi se one mogle prilagoditi da se apoteke stimuliraju da prodaju jeftinije lijekove, a ne skuplje”, naveo je Johnston.

Iako se radi tek o prvom koraku, Johnston ističe da Svjetska banka smatra da je to bitan korak te stoga potiču Vijeće ministara BiH da usvoji ovu reformu.

“Svakako se nadamo da će se ona ostvariti, a od bh. vlasti smo dobili određena uvjeravanja da će obaviti daljnje razgovore, nakon što budu revidirane procjene troškova”, kazao je.

Svjetska banka, istakao je, vidi da, generalno, kao dio Reformske agende, u BiH postoji opredijeljenost za implementaciju reforme sveukupnog zdravstvenog sektora, a čemu će pružiti podršku, kako u smislu stručnih savjeta, tako i finansijsku podršku.

Stoga, zaključio je, na ovu „reformu lijekova“ Svjetska banka gleda također kao prvi korak u široj reformi zdravstvenog sektora, na čemu ima još dosta da se radi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.