Rebeka, Isak, Joshua, David i Moše - zahvaljujući njima judaizam se u BiH nakon stotinu godina vratio u školske klupe.
“Moji prijatelji mene pitaju da i oni ostanu tu da vide šta se tu radi. Meni je najzanimljivije kad nastavnik nama priča nešto novo što nismo ranije znali“, rekla je Rebeka Martinčević.
Ana i Frano, roditelji mališana, prije tri godine iz Norveške vratili su se u Kreševo. Predložili su jevrejskoj zajednici, ali i školi da se njihovoj djeci pruži mogućnost koju imaju sva ostala djeca – izučavanje vjere u školi. Nadležni su ideju podržali.
“Imamo tu sreću da naša djeca nauče malo više o judaizmu, da to nije samo kućni odgoj jer uvijek se nešto novo nauči. Imamo od svakoga podršku i kad nam treba za neki praznik. Ljudi često i dolaze kod nas da vide šta su tu dešava, da se upoznamo malo više“, kazala je Ana Kolonomos Martinčević.
Kreševo nije imalo predrasude. Od početka su imali podršku.
“Ja se nadam da upravo Kreševo, zahvaljujući nama porodici koja ima judaizam kao vjeru, da mi na neki način budemo primjer drugim gradovima u BiH da se počne imati osjećaj za one koji su možda u nekoj manjini“, kazao je
Yehuda Frano Martinčević.
Porodični prijatelj i sam jevrej – Dragan Papo priča nam kako su generacije sefardskih jevreja u BiH odrastale uz tradicionalni odgoj, ali ne i dodatni vjerski. Podsjeća i da je njihov jezik, ladino, skoro zaboravljen. Kreševo svima treba biti primjer. Jer niko se u svome gradu, kaže, ne bi trebao osjećati malim i beznačajnim.
“Suživot je za mene strana riječ. Zašto da ja živim pored vas i da se osjećam kao neko pored. Nisam taj. Ne prihvatam ni riječ manjina jer ne osjećam se malim da bi bio manjina. Osjećam se jednako vrijednim kao i ljudi koji žeive samnom, a ne pored mene“, kazao je Dragan Papo.
Namjera je da se u čitavoj BiH uvede vjeronauk, posebno u Sarajevu, gdje živi najveći broj jevrejskih porodica.
“Postoji ovdje jedan mali problem. Imamo dovoljno djece da to pokrenemo, ali su oni u različitim školama. Vrlo je teško riješiti da oni dođu u jednoj smjeni u jednu školu, da oni dođu tu i da se održi nastava“, mišljenja je Eli Tauber, vjeroučitelj.
Nastava bi se zato organizovala u jevrejskoj opštini. Za to je potrebna i saglasnost nadležnog ministarstva. Dopis s takvim zahtjevom uskoro će biti upućen. U Jevrejskoj zajednici ne sumnjaju da će dobiti pozitivan odgovor te da će već na jesen i u Sarajevu – gradu koji čuva Hagadu, ali i bogatu tradiciju Jevreja, judaizam biti vraćen u školske klupe.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
