Pripadnik selefijskog pokreta Ibrahim Delić kaže da su ga znatiželja i solidarnost iz sela Gornja Bočinja kod Maglaja odveli u Siriju u ljeto 2013. godine, zbog čega mu se danas sudi za priključivanje terorističkim jedinicama.

Piše: Amer Jahić/BIRN BiH Sarajevo

Delić je u januaru napunio 45 godina, teški je invalid i kreće se pomoću štaka. Za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) BiH kaže da se njegov život promijenio 1992. godine. U vrijeme rata u BiH živio je na području Željeznog Polja kod Žepča sa ocem i majkom. Porodica je prakticirala tradicionalni bosanski islam, a Delić o vjeri nije mnogo znao.

Sa 24 godine se priključio lokalnoj jedinici Armije BiH, a u jesen 1992., na područje na kojem je živio dolazi grupa stranih boraca – mudžahedina. Počeli su se družiti, zajedno odlaziti u borbe i Delić je prihvatio njihov način prakticiranja islama, odnosno selefijski pravac.

“Ja bi rekao da smo shvatili pravo islam, da smo prihvatili pravo islam. Uključili se pravo u te islamske propise, hajde da tako nazovem”, objašnjava Delić.

U ratu je postao moralista svoje jedinice i jedan od komandira.

“U vjeri nema razdvajanja. Onaj ko je moralista, on drži predavanja i vodi akcije”, pojašnjava on i dodaje da je dva puta ranjavan.

Vjerska predavanja

Nakon rata Delić drži predavanja o vjeri, obilazeći mjesta po BiH, sve do 2002. godine, kada kupuje kuću u Gornjoj Bočinji i nabavlja stado ovaca. Tri godine poslije sa suprugom i djecom odlazi u Damask, glavni grad Sirije, kako bi studirao. Ali ne ostaju dugo. U Gornju Bočinju se vraćaju poslije godinu, jer je Delić uvidio, kako kaže, “da se neće dobro završiti”.

Rat u Siriji počinje u proljeće 2011. između snaga vlade predsjednika Bashar al-Ashada i pobunjenika koji njegovu vladajuću stranku nastoje svrgnuti sa vlasti. Izvještaje iz Sirije Delić je pratio putem interneta i televizije. Potresli su ga, objašnjava, zločini koje je vidio u medijima.

“Mene je najviše pogodilo kada sam vidio na internetu djecu kako ubijaju, žene, kako ljude ubijaju, kako ih pate. Proletjela mi Bosna, taj bosanski rat. I ja sam znao da se ne mogu boriti. Ja sam htio da vidim, makar da se pojavim, da sa tim ljudima se solidarišem”, pojašnjava on.

Za vrijeme sukoba u Siriji jača uticaj grupa poput Islamske države i Nusra fronta, a koje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija u maju 2013. stavlja na listu terorističkih organizacija. Ovim terorističkim organizacijama se priključuju ljudi iz cijelog svijeta, a prvi odlazak iz BiH registrovan je 2012. godine.

Prema podacima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), na sirijskom ratištu je boravilo oko 200 osoba iz BiH, a masovni odlasci dogodili su se 2013. godine, kada i Delić dolazi.

“Ja nisam htio ići kao vojnik, jer nisam sposoban bio, 90 posto sam invalid bio već”, kaže on.

Prije nego će otići, Delić je održao hutbu o stanju u Siriji i džihadu. Objavljena je na društvenoj mreži YouTube u junu 2013. godine.

“Džihad ostaje do sudnjeg dana. Idite ljudi, propustićete voz, pogotovo braća koja su u Bosni propustila vozova, vagona dosta. Idite braćo, borite se… Ne znam ko je vidio, braćo, džihad i ljepotu džihada i ko je naučio mirisat barut, željezo kada izađe na onu liniju, osvoji, pa ono od vrućeg oružja, ono braćo miriše. Nekom smrdi, meni miriše. A da ne govorimo o ljepoti slave pobjede”, govori Delić u ovoj hutbi.

Boravak u Siriji

Krajem jula 2013. sa još dvojicom prijatelja Delić kreće za Siriju, dok supruga i djeca ostaju kući. Sa sarajevskog aerodroma su poletjeli za Istanbul. Dodaje kako su svi znali gdje idu i smatra kako u to vrijeme odlazak u Siriju nije bio zabranjen i da je “Amerika je tada bila protiv Bašar al-Asada”.

Ubrzo su stigli na tursko-sirijsku granicu, gdje je bilo mnogo izbjeglica iz Sirije. Upečatljiv mu je bio dječak iz grada Hama.

“Nije imao šta obući. Ja sam ga uzeo i to mi je bio najdraži moj potez ili gest ili djelo. Uzeo sam ga, odveo sam ga u neku prodavnicu i obukao sam ga. Vidio sam u njegovima očima tu radost”, prisjeća se.

Po prelasku granice, Delić dolazi u jedan od kampova sa izbjeglicama, a odatle u manju kasarnu.

“Samo se javiš u kasarnu ili na ulicu ili nekom privatno odeš u kuću. I ja sam se javio u kasarnu, tu je već bilo nekih Bosanaca”, dodaje on.

Bosanci i Arapi koji su, kako kaže, čuli za njega, prilaze mu i odlaze skupa do sjedišta jedinice u gradu Haritan.

“U toj jedinici bilo je izmiješanih ljudi, Čečena i tako… Došao sam tamo, neki ‘Komandosi’ se zovu. Nisam htio da potpišem ni ja ni moji iz Maglaja, da potpišemo uopće da ćemo biti u toj jedinici”, kaže Delić.

On tvrdi da sa tom jedinicom ništa nije imao, osim što je kod njih jeo i spavao. Priča da je vrijeme provodio obilazeći gradove, a deset do 15 dana po dolasku, održao je i hutbu za Bajram.

“Allah voli one koji se bore kao bedemi čvrsti… Nema razilaženja na ovom putu braćo. Na ovom putu gore je ko se raziđe, nego kada se raziđe u miru. Kada vas neko pozove da mu pomognete u vjeri, vi ste dužni da se odazovete. Oni koji se nisu odazvali, ne znaju kakvo je stanje u Siriji“, rekao je tada Delić.

Za BIRN Delić kaže da je nastojao ljude iz BiH okupiti u jednu jedinicu. Procjenjuje da je u vrijeme dok je on boravio državljana BiH bilo između 70 i 90, uglavnom mlađih momaka.

“Htio sam da te Bosance koji su tamo otišli da ih ujedinim u jednu jedinicu da se čuvaju, jer sam vidio da ih neke jedinice izdaju”, pojašnjava Delić.

Sredinom augusta 2013. Delić je otišao u grad Azaz u Sriji, u kojem boravio do povratka u BiH. Kaže da je tamo držao vjerska predavanja vojnicima.

Kući se vratio početkom septembra, i kako za BIRN tvrdi, u Siriji je vidio “neorganizovani džihad”, kao i “neslogu među muslimanima kada je u pitanju odbrana”.

“Neće niko nikog da sluša i svako ima svoje neko mišljenje. On je najpametniji i tako sebi borbu u glavi u mentalnom sklopu formirao da može ići kada hoće, vratiti se kada hoće. To se meni pogotovo nije sviđalo, jer mi smo u Bosni naučili drugačije”, pojašnjava on i dodaje kako nije do kraja uspio državljane BiH spojiti u jednu jedinicu.

Hapšenje i suđenje

BiH je u ljeto 2014. godine izmijenila Krivični zakon i uvela nova djela kojim se tretiraju odlasci na strana ratišta.

Delić je uhapšen u septembru 2014. godine u akciji “Damask” skupa s većim brojem članova selefijske zajednice i optužen je po novom zakonu. Prilikom hapšenja, istražioci Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su u njegovoj kući pronašli pušku za koju nije imao dozvolu i deset bombi.

On kaže da su bombe već bile u kući kada je doselio i da nije znao šta će sa njima, pa ih je ostavio, dok je pušku držao radi ovaca jer u okolnoj šumi ima medvjeda i vukova.

Deliću, koji se brani sa slobode, u toku je suđenje.

On očekuje da će biti oslobođen. Svoje ubjeđenje zasniva na tvrdnji da se nije priključio niti jednoj jedinici koja je proglašena terorističkom i činjenici da je krivično djelo uvedeno nakon njegovog povratka iz Sirije.

“Ja da sam neka prijetnja po državu, po mir, po društvo, to nije istina”, kaže Ibrahim.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.