Skromni budžeti obično teško mogu zadovoljiti nekad osnovne potrebe građana, pa se dešava da fali novca za plate, doprinose, penzije. Međutim, nije rijetkost da budžetom zagarantovanu rezervu, koja je predviđena za vanredne situacije, kakve su npr. poplave, institucije koriste u sopstvene svrhe.
Sredstva iz rezerve se godinama ne koriste na transparentan i javno odgovoran način. U najvećem dijelu uopšte ne koriste svrsi, već se dodjeljuju pojedincima po različitim osnovama, kao i institucijama nižih nivoa vlasti, koje se već finansiraju iz nekog budžeta, navode revizori. Od sredstava koja su predviđena za elementarne nepogode, hitne i nepredviđene situacije desetine miliona podijeljene su na stvari koje su budžetom već predviđene.
“Finansiraju potrebe određenih institucija kao budžetskih korisnika, zatim preko tih institucija je vršeno finansiranje i davani su grantovi za raznorazna udruženja građana, kulturno-umjetnička društva, sportski klubovi, udruženja, vjerske i humanitarne organizacije, pojedincima za liječenje. Zaista je široka lepeza tih korisnika”, tvrdi Dževad Nekić, generalni federalni revizor.
Prema podacima revizije, u 2014. godini, kada su BiH zadesile velike poplave, za pomoć stradalima u saniranju štete iz tekućih rezervi izdvojeno je manje od milion maraka. Primjera radi, više od tog iznosa je u istoj godini Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida potrošilo za finansiranje sportskih igara i memorijalnih turnira, nabavku motornih vozila i adaptaciju prostora. Inače, ovo ministarstvo je u četvorogodišnjem revidiranom izvještaju najveći potrošač rezerve. Slijede ga ministarstvo kulture i sporta, te Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. Aktuelni ministar Bukvarević, kaže, takva ekonomska politika se više ne provodi.
“Mi smo izvršili svoj budžet u potpunosti, bez zahvatanja u rezerve. To se u 2015. godini nije dogodilo i nije planirano ni za 2016. godinu”, kazao je Salko Bukvarević, ministar za pitanja boraca i invalida FBH.
Revizijom je utvrđeno da nisu ispoštovana tri temeljna principa na kojima se temelji revizija učinka, a to su ekonomičnost, efikasnost i efektivnost. Ništa nije bolje ni u kantonima, koji su također zahvaćeni revizijom. Od ukupno utrošenih sredstava tekuće rezerve po kantonima u iznosu od 13.099.092 KM, za hitne i nepredviđene namjene utrošeno je 488 hiljada maraka.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
