Na području današnje Banjaluke može se pratiti kontinuirani razvoj ljudskih zajednica od praistorije do danas. Ovo područje je od najstarijih vremena bilo povoljno za naseljavanje i život prije svega zbog prirodnog bogatstva, a kasnije geografskog, saobraćajnog i strateškog položaja. Banjaluku krase i brojni spomenici.
Postoje spomenici koji se u različitim vremenima i civilizacijama nadograđuju i rastu.
Takav je Kastel. Smješten na ušću Crkvine u Vrbas. Ovdje su prvi temelji postavljeni još u kamenom dobu.
U antičkom dobu su Rimljani izgradili vojni logor Kastru. Jupiterov žrtvenik svjedoči da je ovo bila centralna tačka na putu između Dalmacije i Panonije.
Sljedeći značajan period je otomanski. Kada je Kastel na temeljima rimske tvrđave dobio novi oblik i koji se veže za vladavinu Ferhat-paše Sokolovića pvog bosanskog beglerbega i prvog bosanskog paše, kada je Banjaluka bila centar bosanskog pašaluka.
U zavisnosti od vojne snage u vrijeme osmanlijskih i austroguraskih ratova služio je i jednima i drugima. Ali uvijek u vojne svrhe. Do 70-ih godina koristila ga je i JNA.
Danas je turističa atrakcija i pozornica brojnih kulturnih manifestacija. Oštećeni dijelovi se renoviraju.
Za razliku od Kastela kojeg su svi gradili, a samo zub vremena rušio, postoje spomenici u Banjaluci, koje su ljudi u različitim vremenima rušili.
U ulici pored tvrđave je Ferhat pašina džamija. Tu je nekada bila i sahat kula. Srušene su u posljednjem ratu.
Armin Džindo, Banjalučanin
“Ja ću biti malo i nostalgičan. Kada je srušena džamija srušen je i jedan svijet”, kazao je Armin Džindo.
Džamija je obnovljena, kule još nema. Vrijeme rušenja pravoslavnih svetinja u gradu na Vrbasu bilo je u doba NDH.
Tu je i 20-ih godina 20. vijeka izgrađena je pravoslavna crkva koja je srušena u bombardovanju 1941. nakon čega je vlast NDH uništila svaki trag da je ovdje bila crkva. Zato je nova komunistička vlast, nakon Drugog svjetskog rata na ovom mjestu izgradila spomenik borcima NOR-a, koji je opet početkom 90-ih izmješten, a na starom mjestu nikao je obnovljeni hram.
Samostan Marija Zvijezda iz 19. vijeka izgradili su Trapisti. Redovnici katoličke crkve u Banjaluci su napravili prvu hidrocentralu na Vrbasu, pokrenuli proizvodnju piva i sira Trapista. Utemeljili su bolnicu, javnu kuhinju i sirotište kroz koje je prošlo više od 4.000 djece.
1913. godine Marija Zvijezda je bila brojčano najveća u svijetu sa 265 monaha koji su bili ovdje.
Trend da nove vlasti ruše i kradu naslijeđe prethodnika, nastavljao se kroz istoriju. U doba SFRJ veliki broj redovnika je protjeran i samostanu oduzet značajan dio imovine. Tada su se gradili spomenici narodnim herojima i antifašistima. Goloruki narod u borbi sa nacistima djelo je vajara Antona Augustinčića.
Iako su spomenici suživota, početkom 90-ih, širom Jugoslavije, bili meta nacionalista, ovaj od bijelog kamena sa Brača oštetile su oštre krajiške zime.
“Bilo je manjih oštećenja kada su u pitanju takve vandalske akcije ali više je oštećen zubom vremena. jer brački kamen u ovom podneblju nije dugotrajan i sigurno je potrebno uraditi restauraciju kako bi dobio stari sjaj ali i sadržaj, tj. povratiti Muzej koji je nekada bio u unutrašnjosti spomenika”, rekao je Mladen Šukalo iz Turističke organizacije BiH.
Lijepa Safikada, Ferhat-pašina unuka , kojoj je bilo zabranjeno da voli autrijskog vojnika, nikada nije dobila velelepno zdanje – ali jeste legendu koja slavi ljubav, i živi u svim vremenima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
