Dugogodišnji novinar i diplomata, dopisnik sa Bliskog istoka, dva puta nagrađivan kao najbolji TV reporter bivše Jugoslavije, Hajrudin Somun, bio je gost emisije "N1 na 1". Sa njim je razgovarala reporterka Aida Hadžimusić.
Somun je bio ambasador u Maleziji, a od 1993. godine bio je prvi ambasador Bosne i Hercegovine u Turskoj. Kao intelektualac dobro upućen u političke prilike ove zemlje, govorio je o ostavci premijera Ahemeta Davutoglua i o tome kako se ova unutarpolitička pitanja Republike Turske mogu odraziti na njezine vanjskopolitičke odnose, a posebno sa EU, Balkanom i Bosnom i Hercegovinom.
Hajrudin Somun dobitnik je nagrade za životno djelo za svoju knjigu “Palestinska Nakba”.
“Nakba je cjelokupna tragedija koju proživljava palestinski narod u posljednjih stotinu godina”, definisao je Somun ovaj pojam.
“Jevreji u Izraelu imaju Holokaust, najveći masakr jednog naroda u historiji. Međutim, Palestinci imaju Nakbu koja se po broju žrtava i obimu ne može mjeriti sa Holokaustom, ali može po posljedicama i dugotrajnosti. Zato je dobro da se i kod nas kaže ‘palestinska Nakba’, a ne samo ‘palestinski pokret’“, dodao je on.
Ostavka turskog premijera bila je za Somuna očekivana.
“Erdogan je spriječio Davutoglua da se postigne sporazum sa ljevičarima Kurdima i da se formira koalicija. Turska je podijeljena na dva bloka – oni su svi pomalo nacionalisti, ali jedan blok su sekularni nacionalisti, a drugi blok je nacionalistički i njega oličava stranka AKP i njeno rukovodstvo. Davutoglu je bio za koaliciju, a Erdogan je naredio da se ona prekine”, dodao je Somun.
“Želio je ići u reforme parlamenta i ustava Turske, da bi imao predsjednički sistem”, rekao je Somun. “To je sužavanje vlasti na jednu stranku i jednog čovjeka. Takvi ljudi ne vole da oko sebe imaju one koji mnogo misle. Sad je otpao Davutoglu, a sutra se može dogoditi da otpadne još neko”.
No, ostavka Davutoglua se ne bi trebala odraziti na Bosnu i Hercegovinu, smatra Somun. Također je komentarisao govor Ahmeta Davutoglua na otvaranju Ferhar-pašine džamije.
“Bilo bi bolje da je Davutoglu zakasnio i da nije ni došao tamo. Ko ga je slušao, mogao je osjetiti jed zbog toga što je dao ostavku. To nam je donio ovdje u Banja Luci. Htio je svom govoru dati političko-ideološku notu.”
“On je izuzetno zaljubljen u Sarajevo i u BiH. To nije grijeh. Tako je osjetio i Erdogan, iako je bio više zagledan u munare i džamije, nego u živost, vedrinu priče, humor, neprekidni smijeh, uživanje u jelima i sve u čemu su drugi nalazili sličnost sa Istanbulom svog djetinjstva.”
“Nama ne trebaju takve izjave. Bosna i Hercegovina ne treba takve izjave. Ona se davno oslobodila Osmanskog carstva. Mi smo Evropa.”
Somun je prokomentarisao i izjavu predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, u kojoj je on rekao da je Davutoglu 7. maja u Banjoj Luci poslao “neo-osmanske” poruke.
“Dodik je poslao mnogo gore poruke. Oni koje vole fudbal dobro se sjećaju jedne njegove izjave. Kada su ga pitali hoće li navijati za BiH, rekao je da hoće, ali samo kada igra protiv Turske.”
Kada je sadašnji turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odnio pobjedu na predsjedničkim izborima, aktualni predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je da je to i “naša” pobjeda.
“Naši političari bi trebali više pripaziti na izjave kada je u pitanju Turska jer su balkanski nemuslimanski narodi još osjetljivi na historiju pod Osmanskim carstvom. Zato je dobro ne davati izjave koje mogu da iritiraju Mi smo tu i treba da živimo sa Srbima, katolicima, jevrejima. Bilo je i težih izjava – da nam je Turska ‘majka’. Nama ne treba ni majka, ni maćeha. Bosni je, prije svega, potrebna Evropa”.
Na pitanje da li će se ostavka turskog premijera Ahmeta Davutoglua odraziti na međunarodnoj političkoj sceni, a posebno kada je u pitanju sporazum o rješavanju izbjegličke krize, Somun je rekao:
“Mislim da će se taj sporazum nastaviti, iako izgleda da se tu Davutoglu najviše angažirao i da je doživio kritiku od Erdogana. Erdogan ne voli kada se neko isuviše okrene ka Zapadu.”
