U Sarajevu je prezentovano istraživanje javnog mnijenja o političkim stavovima građana BiH, a u sklopu Balkanske komparativne studije. Istraživanje je rađeno u sklopu Regionalnog istraživačkog programa za Zapadni Balkan koji provodi Univerzitet u Freiburgu.
Istraživački tim iz BiH činili su prof. dr. Suad Arnautović, prof. dr. Nermina Mujagić, doc. dr. Damir Kapidžić, mr. sc. Amer Osmić i Elma Huruz.
Gošća Novog dana bila je prof. dr. Nermina Mujagić sa Fakulteta političkih nauka.
Ovo je prvo istraživanje ovakvog tipa u BiH provedeno prema metodologiji koja se koristi u zemljama EU. Projekt je regionalan, a o tome kakvi su rezultati, kao i šta nas kao birače razlikuje od komšija, Mujagić je komentarisala: “Istraživanje je interesantno zato što je prvo po metodologiji koja je unificirana i ona će imati svrhu da pravimo komparaciju s drugim zemljama, a u našem slučaju sa Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom. Do sada je ispitano oko 1.000 naših građana. Pitali smo ih šta misle o političkom sistemu, kome vjeruju, da li razlikuju ljevicu i desnicu, ali i teme koje nisu aktuelne kod nas, na primjer o izbjeglicama i ispostopolnim brakovima. Ustvari, uradili smo opsežno istraživanje koje je mene iznenadilo. Pokazalo je da građani prepoznaju neke stvari, da povjerenje daju vjerskim institucijama u odnosu na institucije države. Mi ćemo i u narednom periodu analizirati istraživanje, komparirati ga sa susjednim državama te se nadam da ćemo doći do zaključka da smo zajedno jedno kompleksno društvo kome treba pomoći“.
Prema dobijenim podacima, građani imaju najviše povjerenja u vjerske zajednice (51 posto), policiju (50 posto) i Evropsku uniju (39 posto). Povjerenja nema prema političkim strankama, predsjedavajućem Vijeća ministara, Predsjedništvu BiH, Parlamentu i Vijeću ministara BiH. Mujagić je o tome kazala: “To je ono što zbunjuje i baca sumnju na racionalni izbor birača. Ako građani vjeruju vjerskim institucijama, to govori da nemaju informacija o političkom sistemu kao i o tome ko donosi političke odluke. Kontinuitet od ranije je potvrđen ovim istraživanjem. Ne sumnjam u dobronamjernost vjerskih institucija, ali bilo je manipilacija do sad, tako da to što sad građani vjeruju vjerskim institucijama baca sumnju na racionalni izbor i demokratiju u društvu. To sve nam govori da je podbacio obrazovni sistem jer nije naučio građane o političkom sistemu. Jedno od pitanja u anketi je bilo da nabroje tri ključna problema u BiH i nabrojali su nezaposlenost, korupciju i ekonomsku situaciju. U Kosovu su na to pitanje odgovorili da je to obrazovni i zdravstveni sistem. Ne kažem da nezaposlenost nije problem, ali sam očekivala da će prepoznati nacionalno, kao i političke kaste koje zloupotrebljavaju svoju poziciju. Naši građani su izloženi političkoj i medijskoj strukturi i ponavljaju to mišljenje bez dubljeg razmišljanja“.
Političke stranke, različite koalicije, nezavisni kandidati u utrci su za lokalnu vlast u BiH. U BiH je registrovano više od 180 stranaka, na više od tri miliona građana, što je rekord u Evropi.
“Veliki broj stranaka ne znači da imamo više demokratije. Stvarna realnost je da neke stranke uopće ne postoje, odnosno ne podnose izvještaje, ali su registrovane na sudu i tu se pokazuje da je politika isplativ poziv u našoj zemlji – najlakše se zaposliti preko političkih stranaka i to je postala vrsta klijentalizma. Političari se reklamiraju, utrkuju se da je svako drugi neprijatelj, proizvodnja mržnje, straha je prisutna. Trideset posto ispitanika sumnja u demokratiju kao oblik vladavine i to sam u prvi mah razumjela kao vrstu otpora”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
