Hoće li uskoro biti izgrađen spomenik ubijenim na Kazanima

Vijesti 02. jun 201618:26 > 19:23
N1

U vrijeme političkih prepucavanja, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio je da će odati počast sarajevskim Srbima ubijenim tokom rata na lokalitetu Kazani. Izetbegović je rekao da se “osjeća lično dužan Srbima Sarajlijama, koji su ubijeni na Kazanima, da im oda počast i da će to i uraditi. Koliko je ova izjava važna?

Uz ocjenu kako Predsjednistvo BiH nije dovoljno uradilo na pomirenju naroda, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetebegović na samitu lidera koji je nedavno održan u Sarajevu poručio je da će on to početi mijenati. Odaće počast sarajevskim Srbima koji su tokom rata ubijeni na Kazanima. Svoj stav potvrdio je gostujući na N1 TV: “Moja greška je što ranije nisam otišao. Svi bi takav korak trebali napraviti. Želio sam inspirisati ljude za okruglim stolom. Prvih dana ramazana idem u Kazane, otići ću posteći. Ljudi su tamo nevini nastradali“.

Prošlo je 23 godina od kada su Sarajlije srpske nacionalnosti ubili vojnici pod komandom tadašnjeg komandanta 10. brdske brigade Armije BiH Mušana Topalovića Cace u jami Kazani na Trebeviću. Zvaničan broj žrtava nikada nije utvrđen. Iz jame su nakon rata izvađeni ostaci tridesetak osoba

Na tom mjestu ubijeni su i tada sedamdesetgodišnji bračni par Radoslav i Marina Komljenac, odvedeni iz sarajevskog naselja Bistrik. Njihova kćerka u to vrijeme bila je medicinska sestra u jedinici Armije BiH. Danas nije željela pred kamere. Nada se da će Sarajevo odati počast kroz spomenik kojeg i dalje nema.

Ko odlazi na Kazane, ko odaje počast a ko ne, mene to više ne interesuje ni izjava gospodina Izetbegovića, ni njegov odlazak. Nas, oštećene kako nas pravno nazivaju, niko niti poziva niti pita. Ja sam za to da se ubijenim građanima grada Sarajeva podigne spomenik u gradu Sarajevu i tu upišu imena ubijenih građana Sarajeva“, istakla je Slobodanka Macanović-Komljenac.

Dvadesetak godina nakon rata u Sarajevu nema spomenika ubijenim srpskim civilima. Navodno se stalo kod idejnog rješenja. U međuvremenu, spomen ploča koju su postavili građanski aktivisti u sarajevskom parku Atmejdan za žrtve zločina na Kazanima, uništena je dva dana nakon što je postavljena.

No, izjava Bakira Izetbegovića ipak budi nadu da će se stvari početi mijenjati, mišljenja je Svetozar Pudarić, jedan od incijatora za izgradnju spomenika nevinim žrtvama u Sarajevu.

“Ja misilim da je izjava sama po sebi dobra. Kad sam je prvi put čuo, pomsilio sam – napokon, jer nam pruža mogućnost da pokrenemo dijalog. Tome svjedoče i moji pokušaji da pokrenem razgovor i da probudim svijest o tome da treba raščistiti sa nekim dilemama koje nas opterećuju, zločinima u ratu”, rekao je Svetozar Pudarić.

Sličnog mišljenja je i Vildana Selimbegović koja je među prvima u ratu počela pisati o monstruoznim zločinima u Sarajevu.

“Jako je važno da neko ko politički predstavlja i koga su izabrali Bošnjaci napravi i taj iskorak i ode na Kazane. I oni jesu tamna mrlja na savjesti Sarajeva ali su i pokazatelj da je zvanično Sarajevo u jeku rata smoglo snage da se usprotivi zločincima koji su rat koristili da čine zločine nad civilima. Takođe je važno da je jedan korak suočavanja sa počinjenim zločinima ali i korak ka zajedničkoj budućnosti”, komentarisala je Vildana Selimbegović.

Od 1994. godine do danas za zločine na Kazanima na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora osuđeno je 14 vojnika Armije BiH. Za ovaj ratni zločin smatra se odgovornim komandant 10. brdske brigade Mušan Topalović Caco koji je ubijen 1993. godine u obračunu vojnog vrha bosanskohercegovačke armije sa, kako je tada navedeno, “kriminalom u vlastitim redovima”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.