Da li je Bosna i Hercegovina ravna ploča? Trokut? Ili - lopta? I oko ove zagonetke domaći politčari bi se teško saglasili, pogotovo ako je posrijedi namjera mijenjanja Dejtona.

Možda se ovaj put ustavne promjene i dogode, nakon presude u slučaju Pilav. Ona je utvrdila da nisu diskriminirani Kao ostali, nego i konstitutivni naordi. Zato što se, na primjer, Bošnjak ne može kandidirati za člana Predsjedništva ako je iz Republike Srpske, a ne može ni konstitutivni Srbin, ako je iz Federacije BiH.

“Jer je ovdje sud odlučio da je diskriminacija i protiv konstiutivnih naroda koji imaju pravo da se kandiduju za Predsjedništvo, ali ako dolaze iz pravog entiteta. Ovim je to zaokuruženo, i sud je uspostavio pravni standard da je diskriminaciju nastupila kada kombinirate etničko-teritorijalni kriterij”, smatra Damir Arnaut.

Etničko-teritorijani kriterij oduvijek i jeste predmet neslaganja, ali su državnici sada jednoglasni – presuda je očekivana.

Član Predsjedništva, Dragan Čović, smatra da se potrebne temeljite ustavne promjene, kako bi BiH funkcionirala kao normalna država.

Bakir Izetbegović presudu u slučaju Pilav smatra korisnom, a od jeseni priziva i pregovore o reformi Ustava.

“Mislim da ćemo jesenas nakon lokalnih izbora biti u kapacitetu da riješemo sve ove presude zajedno, i tako riješimo ravnopravnost svih naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine“, kaže Bakir Izetbegović.

Prethodne presude protiv Bosne i Hercegovine, poput slučaja Sejdić – Finci, zatim Zornić, nisu baš objeručke prihvaćene među brojnim političarima. Ova pitanja su postala kamen spoticanja, i to traje godinama. Da li je moguće da se i to dogodilo – da presuda u slučaju Pilav odgovara i Srbima, i Hrvatima i Bošnjacima?

Nema problem s tim ni srpski član Predsjeništva, Mladen Ivanić. Prisjetio starog rješenja, nuđenog za rješavanje predmeta Sejdić-Finci. Da se iz Ustava briše nacionalnost, a da se napiše da se iz Republike Srpske bira jedan, iz Federacije BiH dva člana Predsjedništva.

Mladen Ivanić smatra da najmanji problem sa realizacijom te presude ima Republika Srpska.

“Formulacija za Sedjić – Finci odgovara i ovdje. Kaže se biraju se tri člana predsjedništva, jedan iz RS, dva iz FBiH, iz jednog naroda ne može biti više od jedan, i sve smo riješili. Kako god, biće to Srbin iz Republike Srpske”.

No, i tada nastaje spor među partnerima u Federaciji BiH, i bojazan Hrvata da će im Bošnjaci ponovno izabrati hrvatskog člana Predsjedništva.

Sljedeći Opšti izbori biće održani 2018. godine. Prema tome, politički predstavnici sva tri konstitutivna narodna imaju više od dvije godine da nađu rješenje, a prije toga i da pređu sve uobičajene varijante i zahtjeve, od uvođenja trećeg entiteta, referenduma o otcjepljenju ili zahtjeva za ukidanjem entitetskog glasanja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.