Prema procjenama UNDP-a, samo u 2018. godini u BiH se proizvelo oko 150 hiljada tona plastičnog otpada. Manje od dva posto ovog otpada se reciklira, dok 98 posto završi na kontrolisanim, nekontrolisanim i ilegalnim odlagalištima. Problem je u zakonskim i podzakonskim propisima koji se skoro deceniju nisu unapređivali. Pokretač promjena u ovom segmentu - mogla bi biti djeca.
U posljednje dvije godine mali ambasadori okoliša, skupili su više od četiri i po tone otpada. I pravilno odložili onaj za reciklažu.
Kontejneri za reciklažu
“Ja sam tražila mami i tati da oni ne bacaju, govorila sam im da sakupljamo posebne kese, i sakupljala sam po travi, po livadama, po šumama i tako”, naveli su mali ambasadori okoliša.
Naučili smo da trebamo da čuvamo svoj okoliš, da ga puno skupljamo i da to sve ovako čuvamo i da iz tog što skupljamo, uzmemo bitne stvari i da napravimo isto to i da ga opet možemo koristiti.
“Imamo ovdje situaciju gdje je pobijedio VI-1, čiji je roditelj dao automobil u otpad, kako bi sakupio bodove. To je meni toliko veliko, toliko mi je drago što su oni pobijedili evo i ja se radujem s njima”, rekao je Vedad Karamehmeović, regionalni direktor CIBOS-a.
Mahir Bijelonja, koordinator za marketing firme “Zeus” naveo je da je “cilj svega toga bio da njima pokažemo na paktičnom prilogu da postoji mogućnost reciklaže ove vrste otpada u našoj državi, i da se to može i treba raditi.”
A sa takvim aktivnostima se i krenulo. Nabavljeno je 48 kontejnera za reciklažu. Na podrčju KS biće postavljeni na 12 lokacija.
“Jedan se nalazi ovdje u Kampusu, gdje će studenti i ostali posjetitelji Kampusa moći koristiti ove kontejnere za selektivno odlaganje otpada, samim time ukupnom smanjenju ukupne količine odloženog otpada”, kazao je Mirza Ramić, portparol KJKP RAD.
Brdo smeća
Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu kazao je da nije siguran da će to ići onako kako oni žele.
“Ali sam siguran da se od prvog koraka zauzima zalet za uspješnu trku sa vremenom”, naveo je.
A poruka stručnjaka je da se svi trebamo aktivno uključiti u očuvanje okoliša. Ne samo selektivno odlagati otpad, već ga manje i proizvoditi. Prosječan bh. stanovnik godišnje proizvede u prosjeku 352 kilograma komunalnog otpada.
“Prosječan stanovnik BiH će pitati – pa o.k, ja ionako malo trošim, nisu dakle u pitanju finansije nego na koji način vi te finansije trošite, koliko vi otpada proizvodite koji se ne može recikliati i koji se skladišti na nekom mjestu. Najčešće taj otpad nije nam u kući i oko kuće, čak imamo i pojavvu odlaganja otpada u riječnim tokovima”, kazao je Tihomir Dakić, Centar za očuvanje prirode Banja Luka.
I sav taj otpad završi u morima. 5 do 8 miliona tona godišnje, prema nekim procjenama. Ukoliko se ne budemo bavili recikliranjem, u vodama ćemo do 2050. godine imati više otpada nego ribe. Stoga, zbog ove djece, navike moramo mjenjati, kažu stručnjaci. A djeca poručuju – ne želimo da nam sunce izlazi iza brda smeća.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!