Izgradnja mini hidroelektrana na području rijeka Bune i Bunice značila bi potpuni nestanak Bunskih kanala i uništenje ekosistema, poručuju aktivisti i stručnjaci. Nakon uvrštenja dvije hidrolektrane u prostorni plan grada, lokalno udruženje 'Majski cvijet' je u više navrata organiziralo kampanje, potpisivanje peticije i skupove protiv malih hidroelektrana na Bunskim kanalima. Poručuju: "Nećemo se zaustaviti".

Projektom izgradnje mini hidroelektrana na rijeci Buni predviđeno je usmjeravanje vode na hidroelektrane što bi nepovratno uništilo ušće rijeke Bune, smatraju stručnjaci. Dugogodišnja borba aktivista i mještana urodila je plodom, pa je za sada ovaj lokalitet sačuvan od trajnog uništenja. No investitor, još uvijek, ne odustaje od svojih ciljeva.

“Trenutno je proces takav da je investitor podnio zahtjev za vodnu saglasnost, da je investitor u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma podnio zahtjev za okolinsku dozvolu i svi ti procesi su u toku”, rekao nam je Oliver Arapović, iz Udruženja ‘Majski cvijet’.

Umjesto da prepozna važnost očuvanja prirodnih resursa, Bosna i Hercegovina je svoje rijeke pretvorila u plijen privatnih investitora, poručuje Arapović. Projekti od kojih korist ima samo uski krug ljudi, prirodna bogatstva dovela bi do nepovratnog uništenja.

“Ovo je prirodni fenomen koji je nastajao od tri do pet miliona godina. Čim bi ovdje došla ljudska ruka i bageri bilo šta da rade, tu bi nastala katastrofa. Mekusna pastrmka kao endem, potočara ..sve bi to ugroženo bilo”, pojašnjava Arapović.

Rezultat izgradnje hidroelektrana bi zapravo bio nestanak Bunskih kanala, zbog čega je glas o potrebi zaštite Bune, Bunice i Bunskih kanala nužno poslati dalje u svijet i na što više adresa, kažu iz Udruženja Dinarica.

“Ovdje imamo sliku Bunskih kanala koji su spektakl i za oči za dušu. Rezultat bi bio nestanak Bunskih kanala i bitan utjecaj na izvor Bune koji je spektakl sam za sebe”, navodi nam Đorđe Stefanović, direktor Udruženja Dinarica.

U BiH postoji oko 110 malih hidrocentrala koje ne generiraju niti tri posto potreba za strujom, što dovoljno govori o isplativosti uništavanja ekosistema, ističu predstavnici Svjetske organizacije za zaštitu prirode.

“Mislim da je pametnom dosta, što bi se reklo, o tome koliko je isplativo i koliko je razumno uništavati ovakve nevjerojatno lijepe i važne pejzaže zbog nečega što je stvarno minorno ili nikako ne doprinosi potrebama, pa i razvojnim potrebama Bosne i Hercegovine”, govori Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF-a.

Stoga su pozvali entitetske vlasti da ulože veće napore u zaštitu prirode, a posebno rijeka. To je , kako navode, naročito važno u kontekstu globalnih izazova koji neće zaobići pojedinačne zemlje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad