Alarmantna statistika u BiH: Kamenolomi i klizišta prijete kućama, institucije ne reagiraju

Kamenolomi širom Bosne i Hercegovine prijete kućama, pa i cijelim naseljima. No, zvanična statistika, odnosno evidencija o aktivnim i neaktivnim kamenolomima ne postoji. Mještane naselja Čivelj samo je puka sreća spasila od istog scenarija kao u Donjoj Jablanici. Mještani govore da već dugo upozoravaju na ovaj kamenolom, ali da niko njihov glas ne čuje. To je samo jedna od rizičnih lokacija.

"Mi slabo radimo na prevenciji. O tome ćemo govoriti. Nemamo konkretnu bazu podataka o mapiranju rizika, na jednoj od konferencija govorit ćemo o tome. Moramo mapirati sve situacije, rizike, ne samo kamenolome... najlakše je reći da je to kantonalnom nivou. Inspekcije moraju ozbiljnije raditi, a i mi iz FUCZ moramo se uključiti. Naš zadatak je spašavanje ljudi i imovine", rekao je Aldin Brašnjić, direktor Federalne uprave civilne zaštite.

U Izvještaju o rizicima u svijetu Bosna i Hercegovina je rangirana među zemljama visoke izloženosti prirodnim opasnostima. U posljednjih deset godina izbilo je više od 700 šumskih požara, a i dalje u 29 općina u Federaciji ne postoji vatrogasna jedinica. Također, 100 hiljada ljudi godišnje bude izloženo poplavama. Bez obzira na to trenutno nedostaje strateški okvir reagovanja na svim nivoima. Projekti u okviru Platforme za smanjenje rizika trebali bi unaprijediti koordinaciju i reakciju gdje će se tačno znati šta koji organ sistema radi.

"Projekti su razvijeni sa našim partnerima u BiH i sa našim donatorima koji su dali nesebičan doprinos. Ovaj projekat je vođen potrebom uz međunarodne kriterije koje trebamo ispuniti. Stoga, nije bilo inventivnih polja u obliku da smo napuštila granice projekta", istakao je Damir Šaljić iz Ureda rezidentne koordinatorice UN-a u BiH.

Kao jedna od sistemskih mana istaknuta je složenost upravljanja rizicima. Mještani Širokače to su najbolje osjetili. Godinu dana traje usklađivanje između općina iz dva entiteta kako će se sanirati klizište. Hitne mjere su se raspale usljed pomjeranja klizišta. Sada se čeka dogovor načelnika Starog Grada i Istočnog Starog grada o detaljima sanacije - projekat je spreman.

"Ovih dana ćemo imati intenzivne razgovore da vidimo na koji način bi se mogao Kanton i tu naravno treba uključiti i FBiH i RS, a svelo se na KS ono što ja znam naravno. Radi se o velikom klizištu čiji je uzrok ljudski faktor", podsjeća Dženan Brkanić iz Civilne zaštite Kantona Sarajevo.

No, krivična odgovornost ni u ovom, kao ni u slučaju Donje Jablanice nije utvrđena. Prevencija ne postoji, a ozbiljne korake ka njoj i ovoga puta ne iniciraju domaći političari i institucije, nego strana podrška. Za projekte smanjenja rizika UN i Vlada Švicarske donirali su 3,9 miliona dolara.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad