Alarmantni podaci o zraku u BiH: Smrtnost 200 puta veća nego u Švedskoj, Sladić traži hitan zaokret ka zelenoj energiji

Dok najnoviji globalni izvještaj "State of Global Air 2025" (SoGA) upozorava da zagađenje zraka ostaje vodeći okolišni faktor rizika za smrtnost u svijetu sa 7,9 miliona žrtava u 2023. godini, situacija na Balkanu je disproporcionalno teža.

BiH: Smrtnost 200 puta veća nego u Švedskoj

Zagađeni zrak u Bosni i Hercegovini odgovoran je za oko 9% ukupne godišnje smrtnosti, što znači da svake godine prerano izgubimo približno 3.300 života.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) otkrivaju zastrašujući nesrazmjer: procjenjuje se da Bosna ima oko 230 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika godišnje zbog zagađenja. Radi usporedbe, u Švedskoj je ta stopa manja od 1 na 100.000. Prosječan građanin zapadnobalkanskih gradova izgubi oko 1,3 godine očekivanog životnog vijeka samo zbog udisanja ovakvog zraka.

Sladić: "Ne zanimaju me prepucavanja, masovno ćemo oboljevati"

Suočen sa ovakvom stvarnošću, najpoznatiji bh. meteorolog Nedim Sladić poslao je jasnu i oštru poruku koja odražava raspoloženje većine građana umornih od politike dok im je zdravlje ugroženo.

"U ovom trenutku nadalje ne interesuju me više ni međuetnička prepucavanja, niti zveckanja oružjem, niti bilo šta slično. Ko stavi jeftinu i pristupačnu zelenu energiju, okolišne probleme i klimu u prvi plan, taj će dobiti moje povjerenje," poručio je Sladić.

Njegovo upozorenje na budućnost je mračno, ali realno: "Jer, cijene će svakako rasti (a bilo bi čudo da padaju), mi ćemo se opet već nekako snaći. Zagađenje će isto rasti, ali mi ćemo samo početi sve više masovno oboljevati u sve nezdravijoj sredini."

Udar na zdravlje: Od dječjih pluća do demencije

Sladićevo upozorenje o "masovnom oboljevanju" potkrepljuju medicinski podaci. Sitne čestice (PM2.5) ne zadržavaju se samo u plućima; one prodiru u krvotok, izazivajući upale i oštećenja krvnih žila. Globalni izvještaj SoGA potvrđuje da je 86% smrti uzrokovanih zagađenjem posljedica nezaraznih bolesti poput srčanih oboljenja, moždanog udara, dijabetesa i raka pluća.

Posebno su ranjiva djeca u industrijskim gradovima. Roditelji često svjedoče da im mališani danima ne izlaze iz kuće tokom epizoda smoga, a mnoga djeca razvijaju astmu i respiratorne probleme isključivo zbog okruženja u kojem odrastaju.

Ekonomski kolaps: Cijena "jeftinog" grijanja

Paradoksalno, dok građani koriste ugalj i drva jer su "jeftiniji", država plaća astronomsku cijenu. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da zagađenje zraka Bosnu i Hercegovinu "košta" više od 20% njenog BDP-a svake godine. To je iznos od oko 3,9 milijardi dolara godišnje izgubljenih kroz troškove liječenja, bolovanja i smanjenu produktivnost.

Glavni krivci za ovakvo stanje su domaćinstva koja se griju na čvrsta goriva, zastarjela industrija i saobraćaj preplavljen starim dizelskim vozilima.

Stručnjaci naglašavaju da ulaganje u čist zrak nije trošak, već investicija koja se višestruko vraća kroz zdraviju naciju i rasterećenu ekonomiju. Kako je Sladić ispravno primijetio, vrijeme je da se fokus prebaci na ono što je zaista važno – jer bez zdravlja i čistog okoliša, sve druge političke teme postaju nevažne. Vrijeme je da se političari ozbiljno pozabave ovim problemom, 30 godina u kojim nisu je zasita previše.