Aliefendić: Budžet FBiH je dužnički, penzije isplaćujemo iz kredita koje će vraćati unuci

Na početku razgovora dotakli smo se i problema koji sve više dominira zimi u BiH- zagađenju zraka. U Kaknju je stanje i dalje alarmantno po tom pitanju budući da je zrak u tom gradu opasan po zdravlje ljudi. Na pitanje o tome da li se federalne institucije dovoljno bave problemom industrijskog zagađenja zraka u Kaknju, Aliefendić je izrazio nezadovoljstvo:

"Definitivno nismo zadovoljni ni federalnim nivoom, odnosno resornim ministarstvom i Vladom Federacije, koji bi se trebali ozbiljnije posvetiti Kaknju. Imali smo incident prošle sedmice kada je indeks zagađenja zraka dostigao 995, što je, čini mi se, rekordno. Dakle, pričamo o rekordima, ali na pogrešan način. Međutim, najveća odgovornost je ipak na lokalnim vlastima. Smatram da je Općina Kakanj trebala preventivno djelovati da ne dođemo u ovakvu situaciju. Prilikom izdavanja okolišnih dozvola, nažalost, nije uložena nijedna primjedba na dozvole".

Dodao je da izražava sumnju u najavljene promjene iz općine jer smatra da je već kasno.

"Kasno je, jer jednom od najvećih zagađivača – Tvornici cementa Kakanj – ove godine ističe petogodišnja okolišna dozvola. Ona će se obnavljati i vjerovatno će biti otvorena javna rasprava. Ono što posebno iznenađuje u odnosu lokalne zajednice jeste to da u budžet općine dolaze ogromna sredstva, a ulaganja u zaštitu okoliša su ispod jedan posto. Budžet je oko 40 miliona KM, a manje od jedan posto ide na zaštitu okoliša. To je odgovornost vlasti i to će se morati popravljati u narednom periodu", naveo je Aliefendić.

Budžet od 8,9 milijardi KM: "Socijalni ili dužnički?"

Komentarišući rekordan budžet Federacije BiH, Aliefendić je upozorio na visoka zaduženja.

"Vlast ga karakteriše kao socijalni budžet, ali bojim se da mi ne idemo u pravcu socijalne države. Ovaj budžet bih nazvao dužničkim, pa i predizbornim. Lijepo je čuti da se izdvajaju dodatna sredstva, naprimjer za boračku populaciju – 56 miliona KM, zatim 10 miliona KM za aerodrome, četiri miliona za reparaciju jedinog helikoptera kojim raspolaže federalni nivo vlasti. Također se izdvaja i za penzionere oko 540 miliona KM. Međutim, kada vidimo odakle se to plaća i kolika su zaduženja planirana ove godine – oko 2,3 milijarde KM – to izaziva ozbiljnu zabrinutost. U narednom periodu ćemo imati veliko iskušenje kada je riječ o funkcionisanju fondova, ali i generalno budžeta", stava je Aliefendić.

Zastupnik SDA je iznio pesimistične prognoze i kada je riječ o budućnosti penzionog sistema.

"Bojim se da ne mogu očekivati ništa pozitivno. Trenutna struktura finansiranja penzija pokazuje da je Fond PIO nestabilan. Iz redovnih uplata se prikupi oko 3,2 milijarde KM, a iz budžeta se dodatno dotira oko pola milijarde. Kada pogledamo i druge stavke – podršku privredi i trendove broja zaposlenih u Federaciji – ne vidim razlog za optimizam da će Fond PIO u narednom periodu biti stabilan. Drugim riječima, Fond PIO se dotira iz budžeta, a budžet se zadužuje kreditima. Ako to prevedemo na jezik penzionera: dio njihove penzije dolazi iz međugeneracijskog fonda – onoga što su zaradili – ali dio dolazi iz kredita koji zadužuju nove generacije. Dakle, djeca i možda unuci današnjih penzionera će vraćati dio onoga što se sada isplaćuje", mišljenja je naš sagovornik.

Govoreći o zaduženjima, spomenuo je rizik londonske berze:

"U 2025. godini imali smo kreditno zaduženje, prvi put na londonskoj berzi – 350 miliona KM, sa grace periodom od pet godina i vraćanjem 2030. godine u cijelosti. To znači da će Federacija 2030. godine vratiti preko 750 miliona KM. To je oko 10% trenutnog budžeta. To je zabrinjavajuće. Sličan scenarij se sada ponavlja u budžetu za 2026. godinu, s tim da bi iznos zaduženja na londonskoj berzi mogao biti i veći, jer se budžet „balansira“ zaduženjima. Ukupno planirano zaduženje iznosi oko 2,3 milijarde KM. Nažalost, to ide u javnu potrošnju: za penzioni fond gdje nedostaje novca, za socijalna davanja, boračka davanja, invalidnine i drugo. Prema mišljenju ekonomskih stručnjaka, ova situacija nije dobra. Pitanje je kako će izgledati 2027. i naredne godine".

O mladima i pravu na pratnju na porodu

Aliefendić je potvrdio da je transfer za mlade bio prvobitno izostavljen iz budžeta.

"Nažalost, desilo se. U 2025. godini imali smo transfer za mlade u iznosu od 600.000 KM. Iz tih sredstava su se podržavali projekti i organizacije mladih i transfer je imao svoju svrhu u društvenom smislu. Možda ovaj primjer – da je Vlada „zaboravila“ transfer za mlade – najbolje oslikava odnos prema mladima. On je naknadno povećan, ali tek nakon intervencije Komisije za mlade Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, u kojoj su mladi iz svih političkih opcija, i iz pozicije i iz opozicije. Koristim priliku da pohvalim cijeli sastav Komisije – da nisu reagovali, mislim da vlada to ne bi ispravila", kazao je.

O usvajanju zakona o pratnji na porodu u formi nacrta kaže:

"U Parlamentu smo imali dvije oprečne grupacije – različite političke opcije i stavove. Jedni su predlagali da se o zakonu raspravlja u formi prijedloga, ali ta forma nije prošla u poslovničkom smislu. Na kraju je usvojen u formi nacrta, nakon čega slijedi javna rasprava i mogućnost da se uključe svi zainteresovani. Jedna grupacija smatra da nismo spremni u infrastrukturnom i stručnom smislu za potpunu implementaciju takvog zakona. Možda su spremni veliki centri poput UKC Sarajevo, Mostara ili Tuzle, ali manji centri nisu. Zato se očekuje i od Vlade da stvori tehničke uslove kako bi se zakon mogao u potpunosti primijeniti. Ja to u potpunosti podržavam. To je u skladu sa svjetskim i evropskim standardima i predstavlja podršku porodiljama, posebno onima kojima je ta pomoć potrebna".

Fiskalna reforma i borački dodatak

Skeptičan je i prema brzini provođenja fiskalnih reformi.

"Mislim da ova vlada, s obzirom na to da je izborna godina i četvrta godina mandata, neće stići uraditi ozbiljne reforme. Pokušavali smo prošle godine, kada je donesena odluka o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM. Kolega Admir Čavalić i ja inicirali smo izmjene zakona o doprinosima i dohotku, da se smanji zbirna stopa doprinosa. Djelimično smo uspjeli – Vlada je u junu smanjila stopu sa 41,5 na 36,5 posto. Smatramo da je to i dalje nedovoljno i da treba dodatno rasteretiti privredu kako bi bila konkurentna i da bi fiskalna reforma imala puni smao. Što se tiče zakona o fiskalizaciji transakcija, taj pokušaj je zakasnio. Najavljivan je prije dvije godine. Trebat će vremena da zaživi, tim prije što ni hibridni sistem nije u potpunosti profunkcionisao. Implementacija je planirana u roku od 18 mjeseci. Puni efekti se mogu očekivati tek 2028, djelimični u 2027. Biće i određenih problema jer je riječ o novom sistemu i novom softveru. Ne vjerujem da ćemo uskoro vidjeti velike efekte na punjenje budžeta", dodao je Aliefendić.

O pitanju boračkog dodatka, Aliefendić navodi da rješenje opstruira nedostatak podrške parlamentarne većine.

"To pitanje je trebalo riješiti mnogo ranije. Kao član Odbora za boračku i invalidsku zaštitu, aktualizirao sam ga više puta. Predložili smo da se Predstavnički dom izjasni, donijeli zaključak i obavezali Vladu i resorno ministarstvo da u Parlament dostave izmjene i dopune zakona o demobilisanim braniocima i članovima njihovih porodica. To je već dvije godine aktuelno. Ministarstvo je formiralo radnu grupu i posao je praktično završen. Postoji prijedlog upućen Vladi, ali čekaju mišljenja Federalnog ministarstva pravde i finansija, vezano za fiskalnu odgovornost. Smatramo da je Vlada morala ovo riješiti. Podnio sam amandman od 100 miliona KM, od sredstava planiranih u budžetu za niže nivoe vlasti, odnosno kantone. Svake godine se kantonima dodjeljuje oko 200 miliona KM, i ja sam predlagao da se dio tih sredstava usmjeri kako bi se stvorila osnova za isplatu boračkih dodataka. Nažalost, Parlamentarna većina nije podržala taj amandman. Pitanje je da li će borački dodatak biti riješen u mandatu ove vlasti ili će čekati novu vladu", naglasio je Aliefendić.

Južna interkonekcija i investicije SAD-a

Aliefendić je podržao najavljene investicije u plinsku infrastrukturu i aerodrome.

"Zakon o Južnoj interkonekciji dugo je bio u Parlamentu. Mislim da je kolega Jasmin Duvnjak pokrenuo inicijativu i zakon je usvojen. Znamo i ko je osporavao njegovu implementaciju. To je strateški važan projekat. Važno je da Federacija BiH ima rezervnu opciju za snabdijevanje plinom. Evo, i Termoelektrana Kakanj razmatra mogućnost korištenja prirodnog gasa kako bi poboljšala svoj odnos prema okolišu i prema stanovništvu Kaknja. Ako se to realizira, ako se investiraju blokovi za proizvodnju električne energije, to bi bio puni pogodak. A kada je riječ o odnosu prema našim partnerima i najvećim prijateljima, prema SAD-u, mislim da je ovo strateški izuzetno dobar potez i treba ga podržavati. Ako bude potrebe da se izjašnjavamo u Predstavničkom domu, ja ću uvijek podržati izmjene koje idu u tom pravcu", kazao je.

Na kraju, Aliefendić je iznio očekivanja od predstojeće sjednice Doma naroda FBiH.

"U Predstavničkom domu usvojen je samo jedan amandman – amandman kolege Admira Čavalića o izdvajanju 20 miliona KM za onkološke pacijente i pacijente na listama čekanja. To je amandman koji je bio prihvatljiv većini zastupnika – i bila bi sramota da nije. Taj amandman je postao sastavni dio budžeta. Sada u proceduralnom smislu Dom naroda treba da se izjasni. S obzirom na to da parlamentarna većina ima većinu i u Domu naroda, ne očekujem veliki „potres“. Mislim da će budžet biti usvojen u istom obliku kao u Predstavničkom domu. U pravilu se promjene dešavaju u Predstavničkom domu, a Dom naroda prati ono što se tamo usvoji, iako je hijerarhijski iznad. Nakon toga ide objava u Službenim novinama, stupanje na snagu, i vjerovatno će se moći isplatiti penzije 5. februara – za januar, po novom modelu, odnosno uz povećanje koje je usvojeno", zaključio je, između ostalog, Aliefendić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad