Ambasador Bosne i Hercegovine u UN-u Sven Alkalaj objavio je da se Vijeće sigurnosti UN-a, nakon agresije Rusije na Ukrajinu prije skoro 60 dana, našlo pred velikim problemom - kako osuditi agresiju jedne članice UN-a na drugu.

U tekstu za Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES) Alkalaj je naveo da je situacija samim tim kompleksnija, jer je zemlja agresor istovremeno i stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a sa pravom veta i kao posljedica takvih okolnosti nije bilo moguće postići saglasnost na sjednici VS UN-a za osudu agresije – jer je upotrijebljen veto.

“Da bi se o ovoj situaciji upoznale sve zemlje članice UN-a, pitanje agresije na Ukrajinu je moralo biti stavljeno na dnevni red Generalne skupštine UN-a. Identičan postupak je napravljen i kada se pred zemljama članicama našao zahtjev za suspenziju Ruske Federacije iz Vijeća za ljudska prava UN-a. Zbog toga je morala biti zakazana vanredna sjednica Generalne skupštine da bi se o agresiji Rusije na Ukrajinu raspravljalo pred svim članicama, a ne samo pred 15 članova VS UN-a. Takvim pristupom stvoreni su uslovi da sve zemlje iskažu svoj stav o agresiji”, pojasnio je Alkalaj.

Precizirao je da da Član 10. Povelje Ujedinjenih nacija Generalnoj skupštini omogućava da “raspravlja o svim pitanjima u okviru aktuelne Povelje kao i o pitanjima koja se odnose na ovlaštenja i funkcije bilo kojeg organa predviđenog Poveljom”, kao i da daje preporuke po temama o kojima raspravlja.

Također, dodao je da u članu 24.1. stoji: “Kako bi osigurale brzu i efikasnu akciju Ujedinjenih nacija, njene članice povjeravaju Vijeću sigurnosti primarnu odgovornost za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti i saglasne su da u izvršavanju svojih dužnosti pod ovom odgovornošću Vijeće sigurnosti djeluje u njihovo ime”.

“Dakle, da bi bila održana sjednica Generalne skupštine potrebno je da se ove stvari stave na dnevni red kako bi o njima raspravljalo čitavo članstvo. Povelja UN-a to omogućava kroz navedena dva člana. U slučaju kakva je aktuelna situacija, kada se jedna zemlja, stalna članica VS suprotstavi odluci VS, tj. ulaže veto, rasprava se prenosi u Generalnu skupštinu, s tim što se mora tražiti vanredno zasjedanje GS. Da bi se izbjegla procedura zahtjeva za vanrednom sjednicom Generalne skupštine, došlo se na ideju da se donese rezolucija pod nazivom “Veto inicijativa”, koja ima isključivo politički smisao. U toj rezoluciji bi bilo navedeno da bi se svaki put kada jedna zemlja stavi veto na određenu odluku automatski išlo na sjednicu GS da se diskutuje o predloženom vetu u VS”,  istakao je Alkalaj.

Prema njegovim riječima, to bi se dešavalo po automatizmu i ne bi zavisilo od toga ko je predsjednik GS, koji inače ima mogućnost da odlučuje da li hoće, i kada da stavi neku tačku na dnevni red. Tako bi se nakon automatske sjednice GS i izjašnjavanja izvodili određeni zaključci.

“Inicijativa za ovo je došla, kako je navedeno, kao posljedica agresije na Ukrajinu od stalne članice, Rusije, koja ima pravo veta. Bez obzira na tu vanrednu situaciju, već duži niz godina vode se razgovori o reformi Vijeća sigurnosti UN-a. Veliki broj zemalja se odavno zalaže za veću ulogu Generalne skupštine po pitanjima održavanja međunarodnog mira i sigurnosti u svijetu”, naveo je Alkalaj.

Dodao je da mnogi drugi elementi idu u prilog toj inicijativi, a jedan od njih je jačanje multilateralizma.

S druge strane, Alkalaj podsjeća da su brojni primjeri kada VS nije bilo u mogućnosti da preduzme efikasnu akciju zbog velikih političkih razlika među stalnim članicama. Drugi važan razlog je da je široko članstvo UN-a na fonu da se UN moraju reformisati jer postoji potreba za drugačijim načinom vođenja aktivnosti.

“Ova ‘Veto rezolucija’ nije protiv bilo koga, nego poziva na veću odgovornost za brigu o čovječanstvu. Jasno je u Povelji UN-a rečeno da VS radi u ime svih članica UN-a, a kad koristi veto zemlje članice imaju pravo da znaju zbog čega. Svakim danom jača podrška za usvajanje ovakve rezolucije. Do sada je oko 60 zemalja ko-sponzoriralo rezoluciju, dok je veći broj zemalja odlučio da je podrži, ali ne i da je ko-sponzorira. Neke stalne članice, kao što su SAD, Velika Britanija i Francuska, će dati podršku”, poručio je Alkalaj.

Termin za raspravu i odlučivanje o ovoj rezoluciji zakazan je za utorak, 26. april 2022. godine.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad