Reinout Vos, ambasador Nizozemske u BiH, uskoro napušta našu zemlju, a o iskustvima na mjestu ambasadora, o Srebrenici, političkim prilikama u BiH, ali i budućim planovima, u “oproštajnom” intervjuu govorio je za Novi dan.

Pogled na Srebrenicu

Reinout Vos je prisustvovao otvaranju arhiva memorijalnog centra Srebrenica, koja je bila pod nadzorom holandskog bataljona. O tome kako kao neko ko dolazi iz te zemlje gleda na Srebrenicu 1995. godine i na Srebrenicu danas, govorio je za našu emisiju.

”Naravno, genocid koji se desio u Srebrenici je jedna velika trauma za srodnike svih žrtava i za stanovništvo BiH, ali isto tako i za međunarodnu zajednicu, kada govorimo o zaštićenoj bazi UN-a, i za Nizozemsku. Ali ono što smo radili nakon 1995. godine jeste da pomognemo rekonstrukciju zemlje ali i da pomognemo obnovi Srebrenice. Nastavljamo da pomažemo i imamo tu stalnu izložbu u Potočarima i prošle sedmice smo otvorili nove arhive u centru, i također postoji važan projekt na kojem radimo, a to je, ustvari, da napravimo određene snimke svih onih koji su preživjeli genocid i to će, također, biti jedan dio ove izložbe”, ističe naš sagovornik.

O ekspertskoj komisiji Vlade Nizozemske

Vlada Nizozemske formirala je ekspertsku komisiju koja će odrediti odštetu za preživjele članove porodica srebreničkog genocida. Na pitanje koliko iznosi ta odšteta, ambasador Vos odgovara: ”Da, postoji ta komisija koja će odlučiti o naknadi, ali moram biti precizan – to je naknada koja je namijenjena srodnicima onih žrtava koji su se nalazili tada na području pod kontrolom nizozemskog bataljona 13.7.1995 godine.”

O tužbi Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu

Porodice žrtava u udruženju Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa podnijele su tužbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu protiv države Nizozemske 2019. godine. Vos je tada bio ovdje, pa je za Novi dan govorio i o tome kako se osjećao, te kako je to uticalo na odnose dviju država.

”Zaista, imamo puno uvažavanje za majke Srebrenice koje su počele sve ovo, mi cijenimo sve sudske procese i onda  kada govorimo o Sudu za ljudska prava. Generalno, želim da naglasim da imamo jako dobre odnose sa majkama Srebrenice i nadamo se da će pravda biti ispoštovana”, naglasio je.

O ulozi Nizozemske u Srebrenici

Vrhovni sud Holandije je 19. jula 2019. godine presudio da je Nizozemska imala vrlo ograničenu odgovornost za genocid u Srebrenici. Pitali smo ambasadora da li je osjećao potrebu da svoje djelovanje ovdje posveti ljudima u Srebrenici.

”Kao što sam rekao, mi jesmo opredijeljeni i radimo na ovome i to je jedna velika trauma i za nas, a što se tiče odgovornosti, to je jedno pravno zaista kompleksno pitanje, a kada govorimo o nizozemskom bataljonu, oni zaista jesu imali tu komandu i 13.7.1995. godine tu postoji odgovornost za njihovo djelovanje”, rekao je.

O utiscima iz Bosne i Hercegovine

Vos 1. augusta napušta BiH. O tome šta ćete reći svojim prijateljima i porodici kada se vrati u svoju zemlju, kakva zemlja je BiH i kakvi ljudi žive u njoj, ističe da su ”prije svega, ljudi zaista krasni”.

“Kada mislim o proteklih nekoliko godina, shvatim da sam uživao u razgovorima sa ljudima iz BiH, ali također imate i 40.000 ljudi iz bh. dijaspore u Nizozemskoj, koji su jako kompetentni i vrlo su sposobni. Volim i prirodu u BiH, ovdje možete provesti ugodan odmor. Imate prirodu, hranu, bogatu kulturu i hiljadama godina staru historiju, sjajnu muziku, imate odlične filmske režisere i tako dalje”, kazao je.

S obzirom da su ambasadori  vrlo često uključeni u kulturni život zemlje u kojoj vrše dužnost,  zanimalo nas je i koji su kulturni događaji ambasadoru Vosu posebno interesantni.

”Volim da čitam i čitam bosanske pisce, recimo čitao sam Ivu Andrića, nosioca Nobela, i želim da kažem da sam provodio puno vremena i na Sarajevskom filmskom festivalu, koji je sjajan i ima međunarodnu reputaciju. Muzeji su također jako dobri, posebice jer ja volim jako male muzeje. Imate i odlične orkestre. Pored toga, ja volim i moderne stvari. Svi Bosanci dobro pjevaju, imate ogroman repertoar i zaista trebate njegovati sve to”, naglašava.

Na pitanje šta će ljudima u svojoj zemlji reći o bh. političarima i o dominantnim politikama, Vos odgovara: ”Svi znamo da je politički sistem u BiH jako komplikovan i zaista je tužno da u proteklim godinama sve reforme nisu uspjele, a ja se nadam da će i stanovništvo i političari prevazići sve to. Kada gledam u novu generaciju političara, kada vidim gradonačelnike većih gradova u BiH, ja zaista mislim da tu postoji nada.”

U Bosni i Hercegovini postoji zlato, samo ga treba iskopati

U jednom intervjuu, prije 3 godine, Vos je izjavio da zlato postoji u BiH, samo ga treba iskopati. Pitali smo ga da li smo išta iskopali u međuvremenu, šta je to naše blago i ko ne želi da to blago bude iskopano.

”S vremena na vrijeme ja posjećujem nizozemske kompanije u BiH, jer su oni ti koji traže zlato. Znaju pronaći talente, a ima puno talenata ovdje u BiH. Recimo, izvozite u EU i ljudi koji rade su jako kompetentni. Imamo bosanske dizajnere koji su posebno uspješni, a to su recimo dizajneri namještaja, imate kompanije koje mogu parirati i nekim skandinavskim”, objašnjava naš sagovornik.

Na pitanje kako bi ocijenio vrijeme provedeno u BiH, Vos navodi da je u našoj zemlji proveo sjajno vrijeme. ”BiH je jedna fascinantna zemlja. Vidim određene sličnosti između nizozemskog i bosanskog naroda. Ali govoreći o komunikaciji sa Bosancima – uvijek sam se zaista osjećao kao da sam kod kuće. Nedostajat će mi to.”

Na pitanje koje su zapravo razlike između stanovništva u BiH i onog u Nizozemskoj i da li će mu i te razlike nedostajati kada se vrati kući, Vos daje zanimljiv odgovor: ”Uvijek idem pješice od kuće pa do posla, primjetim da su Bosanci uvijek i vani elegantno obučeni i to zaista moram da cijenim.”

O Sarajevu

Vos ističe da je tokom vremena koje je privatno provodio u Sarajevu posebno volio da planinari.

”Živio sam na Baščaršiji, a za 20 minuta se nalazim u prekrasnoj prirodi. Na mjestima oko i izvan Sarajeva priroda je zaista božanstvena. Volim gastronomiju. Volim ćevape, uštipke, klepe i niz drugih tipičnih bosanskih jela. Ali volim i blitvu, paradajz, imate ekološke proizvode. Ono što jedete i pijete je domaće, a to je ogromno bogastvo. Mislim da ovdje ima i jako puno tajni koje će mi ostati neotkrivene”, rekao je.

Na pitanje kako se snalazite sa našim jezikom, šta je ono što je prvo naučio i šta je ono što su mu rekli da morate znati kad je stigao u našu zemlju, ističe ”bosanski je bio moj prvi slavenski jezik koji sam počeo da učim. Imate izuzetno komplikovanu gramatiku, zato mi je teško da govorim ali mogu da razumijem,” obraćajući se upravo na našem jeziku.

Svoju karijeru nastavlja u Tirani, ali je poručio kako će se vraćati u BiH.