Brojne organizacije širom svijeta, tako i u Bosni i Hercegovini, preko noći su se našle u neizvjesnoj i nezahvalnoj situaciji. Projekti američke međunarodne pomoći su stopirani, samim tim, mnogima koji su od tih projekata ovisili, prijete ili otkazi ili u najgorem slučaju, ključ u bravu, jer sami se teško mogu finansirati.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, najčešći i najznačajniji partner svakako je USAID. Iz ove organizacije nisu odgovorili na naš upit o saradnji s bh. organizacijama. Proslijedili su ga uredu u Washingtonu.
Izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže u BiH, Denis Džidić kaže: “Srećom imamo diverzificirane izvore finansiranja i veliki broj donatora, jer se bavimo velikim brojem tema, ljudskih prava, tranzicijske pravde, korupcije, vladavine prava, i u tom kontekstu imamo veći broj donatora. Tako da, na sreću, ove odluke i pauze u finansiranju nisu na nas utjecale na način da bismo trebali otpuštati ljude, da bismo trebali donositi bilo kakve radikalne odluke, ali svakako jesu odluke koje utječu na tri projekta koja sprovodimo, koja imaju finansiranje iz ovih izvora, gdje jesmo morali pauzirati aktivnosti, preusmjeriti sredstva da pokrivamo plate, što je sve negdje i urađeno.”
Iako BIRN nije direktno ugrožen, Džidić ističe kako je američka međunarodna pomoć krucijalna za Bosnu i Hercegovinu.
“Mi u Bosni i Hercegovini nemamo državu koja bi pokrivala sve one segmente koje bi trebala jedna socijalna država da pokriva, osiguravanje zdravstvenog sistema, podrške mentalnog zdravlja, sigurnosnog sistema, veliki broj tih aktivnosti pruzima nevladin sektor, preuzima na sebe kroz donatorska sredstva da osigurava sigurne kuće, slobodne medije, da osigurava zaštitu novinara… Sve su to aktivnosti koje se dovode u pitanje kada jedan toliko veliki donator pauzira svoje djelovanje i onda još veće pitanje da li je to samo privremena pauza ili je trajno preusmjeravanje sredstava koje se neće vraćati. U tom kontekstu šteta zaista može biti nesaglediva, velike se posljedice mogu desiti ukoliko neki od servisa koje su određene nevladine, aktivističke grupe oformile kao pokrivanje rupa u sistemu, koje postoje u BiH, koje su zaista nevjerovatan dorinos američkih vlasti, dugotrajnih projekata koji osiguravaju zaštitu najranjivijih grupa, ti projekti moraju da opstanu, a ono što je poražavajuće jeste da ne vidimo na bilo koji način, evo već nekoliko sedmica od ovih odluka, bilo koje djelovanje vlasti da negdje vidi kako može biti na usluzi nevladinom sektoru ili medijima, šta više u određenim dijelovima ove zemlje, u RS, vidimo pokretanje pitanja zakona o NVO, da se još više stavi takvi mediji i nevladine organizacije na stub srama i da se njihov rad ugasi”, analizira Džidić.
Profesor za međunarodne odnose i evropske studije na Burch univerzitetu, Adis Maksić, nije iznenađen ovakvim odlukama Trumpovih bliskih ljudi. Kaže i da ne sumnja da bi konačni scenarij mogao biti upravo gašenje međunarodne američke pomoći.
“Ovo je nešto što smo mogli da očekujemo, ovo je nešto što je on najavljivao za vrijeme kampanje. Jednostavno ovaj pravac politički koji vodi, to je politika koja ne gleda nikakve dugoročne principe, koju ne zanima ta mekana sila koja je Ameriku napravila toliko moćnom širom svijeta u proteklim desetljećima, politika koja se oslanja na ekonomske instrumente, nego politika koja se oslanja na tvrdu i sirovu moć. Ono što je USAID radio širom svijeta to su desetine milijardi dolara pomoći raznim zemljama, koje su na kraju krajeva kupovale određeni uticaj Americi u tim državama, i to je ta vrsta mekane moći. Ovo što se sad dešava je prilično kratkovidno, ono što on zove štednja novca poreskih obveznika u Americi, pod tom parolom on smanjuje vladu i planira da ukine raznorazne agencije, uključujući USAID koji optužuje, između ostalog, da je infiltriran dubokom državom, a znamo da u dokumentima dali skicu njegove politike za naredne četiri godine, obračun sa dubokom državom na samom vrhu te politike. Ja mislim da je ovo dugoročno štetno za Ameriku, bez obzira na kratkoročnu uštedu i populizam koji može dobro da zvučim američkom glasaču, pogotovo Trumpovom. Međutim, šta će se desiti sada, pogotovo u dijelovima svijeta poput Afrike, gdje je ta pomoć bila egzistencijalna za mnogo ljudi? Ti ljudi će se sada okrenuti drugim potencijalnim sponzorima, drugim silama, prvenstveno mislim da je Kina neko ko se može da raduje ovome jer će vrata mnogih afričkih država biti otvorena njima”, kaže profesor Maksić.
Dugogodišnja novinarka, Rubina Čengić ističe kako je, primjera radi, USAID važna svim zemljama u razvoju, koje su konfliktne ili u kojima poštivanje ljudskih prava nije postiglo potreban stepen.
“USAID je u BiH bio uključen u procese podrške, finansiranja, sufinansiranja u svim mogućim sferama života i zbog toga je to upravo važno. Postoje organizacije koje su cijele svoje aktivnosti finansirale sredstvima USAID-a, kroz grantove, a postoje organizacije koje su dio aktivnosti finansirale. Imate procedure usvajanja određenih zakona koje je podržavao USAID plaćajući eksperte iz cijelog svijeta koji su radili s našim vlastima. Brojni mostovi, ceste, centri za pomoć porodicama sa članovima sa poteškoćama, mediji, ljudskopravaške nevladine organizacije, USAID je bio brana gdje god vlast nema novca, ne razumijem ili ne želi da pomogne građanima. I nije džaba slogan USAID-a ‘od američkog naroda narodu BiH’ ili neke druge zemlje, dakle ovo se desilo širom svijeta. Informacije koje dolaze iz Amerike kažu da je u toku neka revizija koja će trajati 90 dana, ali koliko vidim po nekim medijima s obzirom da je ugašena i američka stranica USAID-a i bosanskohercegovačka i drugdje, postoji realan strah da se nakon tri mjeseca, nažalost, neće desiti ništa dobro, kažem samo postoji strah. Niko još ne zna šta će biti nakon toga i mislim da treba biti jako oprezan s informacijama u medijima, koje nisu provjerene, jednom od društvenih mreža upravlja upravo Elon Musk koji je direktno zainteresovan za gašenje USAID-a. Imamo drugu činjenicu da su vlasnici Facebooka obustavili fact checking informacija za područje Amerike, to su sve elementi koji nas upozoravaju da moramo biti vrlo oprezni kada pratimo medijske sadržaje. Nimalo dobar period ne samo za BiH, nego za mnoge zemlje širom svijeta”, ističe Čengić.
Mnoge pak bh. organizacije kažu kako možda neće dočekati proces revizije, te će već nakon par mjeseci morati zatvarati vrata.
Iz Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini nedavno su saopštili kako je ova zemlja uložila u različite projekte ovdje, od kraja rata, 1995. do nedavno, oko dvije milijarde dolara.
Prema podacima BalkanInsigt, međunarodna američka pomoć za Bosnu i Hercegovinu u protekloj godini iznosila je blizu 40 miliona dolara, dok se ta pomoć na globalnom nivou godišnje, putem raznih američkih organizacija, procjenjuje na oko 50 milijardi dolara.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare