"Političari u Bosni i Hercegovini i ostatku Balkana su devalvirali tu profesiju i niko im ne vjeruje, čast izuzecima. Svašta su obećali, ali ima nešto što nisu, a to bi trebalo biti glavno obećanje građanima - da će biti njihov sluga, a ne gospodar koji će zloupotrebljavati tu poziciju za vlastiti interes. Ona politička opcija koja prepozna da je ljudima u BiH dogorilo do nokata i da im je dosta ovakvih političara i politike, koji zaista počnu služiti građanima - mogu vrlo brzo napraviti čudo u politici", rekao je za N1 politički analitičar Srećko Latal.

U Skupštini Vijeća Evrope danas rasprava o Bosni i Hercegovini na kojoj će biti predstavljen izvještaj o BiH, ali i Prijedlog rezolucije za našu zemlju. Koliko je ovaj dokument značajan iz perspektive BiH?

Došli smo u vrijeme kada bilo ko raspravlja o BiH nama to nešto znači. Mi kreiramo svoju stvarnost i ovu zemlju, mi smo je napravili takvu da se o nama nažalost najčešće govori u nekom lošem kontekstu blokada i nefunkcionisanja, ali sve je to opet naš izbor. Mi biramo naše političare i opet ćemo ih birati, evo idu izbori. Možda je došlo vrijeme da konačno ozbiljno govorimo o svemu tome jer kada pogledamo od Vijeća Evrope do EU, mi smo jedina od balkanskih zemalja koja nije bila u stanju da preda ni aplikaciju za ovaj paket za razvoj, da naši političair nisu zainteresovani da se sagnu i pokupe tih 70 miliona što nam EU nudi za badava…

U izvještaju se navodi da Bosna i Hercegovina još uvijek treba ispuniti nekoliko obaveza koje je preuzela prilikom pristupanja Vijeću Evrope 2002. godine, a koje se posebno odnose na institucionalnu reformu, nezavisnost pravosuđa, obrazovanje, borbu protiv korupcije i transparentnost u vlasništvu medijskih kuća. Koliko je relano očekivanje iz Strazbura?

S jedne strane ne postoji nikakav valjan razlog zašto naše vlasti ne bi uradile te reforme, ne zbog Vijeća Evrope i EU nego zbog građana koji su ih izabrali. Nažalost, kod nas se već jako dugo potenciraju reforme koje su postale odrođene od nas – mi bi nešto trebalo da radimo za Vijeće Evrope i EU, a ništa za sebe. S druge strane BiH iz dana u dan ima sve više blokiran državni sistem vlasti. Ja ne vidim stvari crno i bijelo. Ja BiH doživljavam kao građanin ove zemlje na adrugačiji način, ona je meni u nekim stvarima daleko ispred ostatka Balkana i Evrope, ali kada govorimo o stvarima bitnim za reforme i programske agende koje su bitne za sredstva koja možemo dobiti od međunarodne zajednice, onda tu stvari ne funkcionišu.

Vijeće Evrope traži, a Dragan Čović najavljuje intenziviranje pregovora o izbornom zakonu. Može li biti dogovora, ako se zna da su viđenja ovog zakona među partnerima iz vlasti poprilično suprotstavljena?

Apsolutno ne vidim razloga zašto se ne bi moglo naći neko kvalitetno i kompromisno rješenje. Dosta je prijedloga urađeno proteklih godina. Mislim da, realno posmatrajući ovu situaciju na političkoj sceni u BiH, nije realno očekivati da će se bilo kakve reforme prihvatiti ili nalaziti rješenja. Ja očekujem da, nakon ovih lokalnih izbora, relativno brzo BiH može ući u neke nove krize jer kod nas ono je tradicija da, nakon lokalnih izbora stranke kreću pripreme za opće koji su im važniji. Posebno u situaciji gdje vidimo da se ključne stranke nalaze u ozbiljnim unutrašnjim problemima. Očekuje nas novo rastezanje pameti i nove krize, a da ne spominjemo ovu situaciju u svijetu.

Prije 10 godina bili smo bliže EU i stabilnosti

Vijeće Evrope traži da se sprovedu reforme koje su potrebne kako bi došlo do zatvaraja OHR-a. Može li ovo Dodika podstaći da bude kooperativniji, s obzirom da silno želi vidjeti leđa OHR-u?

Mislim da što se tiče OHR-a je veći problem u međunarodnoj zajednici nego kod nas. OHR nećemo zatvoriti mi već PIC. Mi znamo da je prije više od 10 godina identifikovana ta genda 5+1, 5+2 za zatvaranje OHR-a. Kada pogledamo gdje smo bili prije 10 godina i danas, rekao bih da neki uslovi koji su tada bili na granici ispunjenja sada su daleko od toga. Politička stabilnost – sve smo dalje od toga. Bojim se da će tu međunarodni akteri SAD i Evropa biti ti koji će dogovarati kompromise i među osobom odlučivati da li će zadržati OHR u ovoj funkciji koja je više-manje “sjedi čekaj i vidi šta će biti”. Međunarodni zvaničnici ni naši političari više ne govore o Dejtonu kroz perspektivu za živote građana.

Juče održan Samit berlinskog procesa, 10 godina od njegovog pokretanja. Jesu li danas zemlje zapadnog Balkana udaljenije nego prije jednu deceniju?

EU je ta koja postavlja uslove za pristup novih članova i prije 10 godina su sve balkanske zemlje bile daleko bliže EU. Najveća žrtva sigurno tog procesa i ponašanja EU je Makedonija, sigurno nije BiH. Vidimo šta se tamo dešava. Sjeverna Makednonija je uradila ono što niko nije očekivao i EU poslije toga nije uradila ništa. Sada imamo kao rezultat povratak na vlast nacionalista, radikalizaciju odnosa sa Grčkom i Bugarskom. Vjerovanto će doći na red i inicijativa za vraćanje starog imena države. Slične procese vidimo i u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Veliki dio odgovornosti snosi EU koja je zaboravila svoja vlastita iskustva iz vremena raspada bivše Jugoslavije i stavove evorpskih lidera s početka 2000-ih kada im je bilo apsolutno jasno da je proširenje EU na Balkan ključni uslov, ako ne i jedini, za stabilizaciju odnosa na Blakanu. Odgovornost je na nama da smo to prihvatili kako jesmo i svako je krenuo u pravcu nacionalizama, podjela itd.

“Kurti je Vučićev najjači adut”

Kurs njemačke politike oprema Zapadnom Balkanu je “jasno usmjeren na udovoljavanje Srbiji” i jačanje ekonomske saradnje s tom zemljom, dok je Kosovo “pod pritiskom njemačkih diplomata”, piše austrijski Der Standard. Čime je Vučić obezbijedio bezuslovnu podršku Njemačke?

Ja mislim da Vučićev najbolji i najjači adut premijer Kosova Aljbin Kurti jer njegove vrlo radikalne mjere i potezi prema srpskoj manjini u Kosovu, posebno na sjeveru, rezultiraju sve većim gnjevom i prijetnjama od SAD i EU. Premijer Kosova ne haje, on kao i mnogi drugi nacionalni lideri dobiva dodatnu podršku od svog glasačkog tijela zbog tih stvari koje radi. Na nadolazećim parlamentarnim izborima na Kosovu se može očekivati da će pobijediti. Ne sluša ni Ameirku ni EU koji su ga doveli tu gdje je. Vučić u ovoj situaciji ne treba puno truda da bude na dobroj strani međunarodne zajednice, da ga hvale. S druge strane, koliko god neko volio ili ne volio Vučića, on je jedan statreg-šahista i u ovim teškim geopolitičkim uslovima stavio je Srbiju u centar zbivanja na Balkanu. Vidjeli smo na ovom tužnom primjeru rezolucije o Srebrenici koja je usvojena u UN da je lobiranje koje je Vučić pokrenuo uz veliku pomoć Rusije obezbjedilo i glasove nekih islamskih zemalja za koje su Bošnjaci očekivali podršku.

Predstavljen je novi predsjednik delegacije Evropskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom, Davor Ivo Stier. Hrvatski europarlamentarac ističe da se u Evropi promijenila klima prema proširenju i da BiH tu šansu treba iskoristiti. Realan optimizam, ili tek davanje nade?

Evropska unija insistira na metodologiji koja nije u skladu s realnim stanjem kako u Evropi tako i na Balkanu, a mi na Balkanu griješimo što dopuštamo političarim da sve više ulaze u stare nacionalističke dubioze koje su ovaj region dovele do raspada Jugoslavije i sukoba. Ako posmatramo svijet i sve šta se dešava, mislim da smo mi odlični kakvi su drugi (osmijeh).

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad