Mada se osnovna pozicija SAD-a prema Balkanu se neće promijeniti bez obzira na to ko je u Bijeloj kući, ne bi bilo iznenađujuće ako bi Donald Trump “nastojao uskladiti regionalnu politiku s premijerom Mađarske Viktorom Orbanom” te razmotriti ukidanje sankcija predsjedniku bh- entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, piše američki stručnjak za međunarodne odnose Alon Ben-Meir. On ističe da bi to moglo destabilizirati region.
Ben-Meir u svojoj analizi za Emerging Europe navodi da povratak Trumpa na mjesto predsjednika Sjedinjenih Američkih Država izaziva opravdanu zabrinutost i za Evropsku uniju i za Balkan. Ove zabrinutosti prvenstveno se odnose na unutrašnju dinamiku, ekonomske posljedice, kao i jačanje nacionalističkih stavova i političkih sukoba unutar balkanskih država.
On na početku ističe da je teško sa apsolutnom sigurnošću predvidjeti kakvu bi politiku Trump mogao voditi prema EU i Balkanu, “budući da je poznat po svojoj nepredvidivosti i nekonvencionalnom procesu donošenja odluka”.
Ipak, on smatra da se nekoliko stvari može reći sa sigurnošću.
“Prvo će razmotriti ono što smatra najboljim interesom Sjedinjenih Država, iako to ne znači da će njegova konačna odluka nužno služiti američkom nacionalnom interesu. Također će ga voditi njegove lične ambicije, budući da je po prirodi zaokupljen sobom i vjeruje da je jedinstveno kvalifikovan za poziciju predsjednika SAD-a te da samo on može riješiti probleme i sukobe koji su izmakli njegovim prethodnicima”, piše on.
Objašnjava da Trump, kao nekadašnji investitor u nekretnine, “političke probleme tretira kao poslovne transakcije, vođen logikom igre nulte sume u kojoj on mora dobiti na štetu drugog”.
“Ipak, biće primoran da se pridržava mnogih normi i principa koji vode američku vanjsku politiku. Američki Senat, pod kontrolom republikanaca, neće nužno podržati sve njegove ciljeve, posebno ako su u suprotnosti s nacionalnom sigurnošću SAD-a, interesima saveznika i mnogim međunarodnim obavezama”, dodaje.
Ben-Meir navodi da tendencija EU da se oslanja na američku politiku u regionu dodatno komplikuje situaciju: “Ako Vašington zauzme manje intervencionistički pristup, evropski lideri mogli bi biti primorani zauzeti proaktivniji stav u održavanju regionalne stabilnosti, što bi moglo dovesti do jedinstvenijeg pristupa unutar bloka u pogledu sigurnosti i ekonomije”.
Smatra da će potencijal za intenziviranje nacionalizma i ekonomsku nestabilnost uslijed protekcionističkih politika i promjena dinamike zahtijevati od evropskih lidera da preispitaju svoje strategije.
“Morat će se pripremiti za promjenjiv geopolitički pejzaž koji zahtijeva veću autonomiju od SAD-a i otpornost u suočavanju s unutrašnjim desničarskim pokretima i vanjskim prijetnjama, posebno od strane Rusije”, piše on.
NATO i Ukrajina
Jedna od najvećih zabrinutosti odnosi se na Trumpov “nepredvidiv stav prema NATO-u”.
Naime, Trump je tokom svog prethodnog mandata često je kritikovao saveznike NATO-a zbog nedovoljnih ulaganja u odbranu, što je povećalo strah da bi mogao povući podršku SAD-a savezu.
Ben-Meir upozorava da bi takav potez mogao ohrabriti protivnike poput Rusije i destabilizirati neke istočnoevropske zemlje, poput Poljske, posebno u kontekstu rata u Ukrajini.
“Iako je malo vjerovatno da bi Trump napustio savez, naročito zato što su demokrate i republikanci usvojili zakone koji to sprječavaju, članice NATO-a ne bi trebale to uzimati zdravo za gotovo”, piše on.
Što se tiče rata u Ukrajini, on vjeruje da bi se Trump zalagao za pregovaračko rješenje, “što izaziva značajne brige oko ukrajinskog suvereniteta, sigurnosti i teritorijalnog integriteta”. Moguće je da bi vršio pritisak na Ukrajinu da napravi teritorijalne ustupke smanjenjem vojne podrške SAD-a, što bi moglo postaviti opasan presedan ili čak izazvati buduće sukobe.
“U ovim fluidnim geopolitičkim uvjetima, EU bi mogla biti primorana preispitati svoje strategije odbrane, koje bi u određenoj mjeri bile nezavisne od SAD-a”, ističe.
Ekonomske implikacije za EU i Balkan
Bein-Meir upozorava da bi Trumpova prijetnja da uvede carine od 20% na uvoz iz Kine mogla izazvati uzvratne mjere i eskalirati u trgovinski rat, što bi destabilizovalo ekonomiju.
Povećanje carina na uvoz iz EU za 10% također bi ozbiljno uticalo na transatlantske ekonomske odnose, posebno u automobilskom i poljoprivrednom sektoru. Trumpova politika bi mogla poremetiti zavisnost EU od kineskih komponenti. Ako bude insistirao na smanjenju uvoza iz Kine, to bi moglo povećati troškove i smanjiti konkurentnost, a istovremeno pojačati tenzije između SAD-a i EU.
On ističe da se Balkan u velikoj mjeri oslanja na trgovinu s EU i SAD-om, stoga bi svaka carina direktno uticala na ekonomije regije.
“Trumpovi planovi za deportaciju nedokumentiranih imigranata, uključujući mnoge iz balkanskih zemalja, mogli bi rezultirati značajnim smanjenjem novca koje balkanski radnici šalju u domovinu jer bi bili prisiljeni napustiti zemlju”, piše on.
Dodaje da će, s obzirom na Trumpov fokus na ekonomske veze, vjerovatno biti više naglaska na ekonomskim dogovorima i partnerstvima nego na pitanjima demokratije.
Kosovo na oprezu
“Od samog početka važno je naglasiti da se osnovna pozicija SAD-a prema Balkanu neće promijeniti, bez obzira na to ko je predsjednik”, ističe Ben-Meir.
On navodi da, iako bi Trumpov skepticizam prema NATO-u mogao utjecati na vojno prisustvo SAD-a u balkanskim državama, “neće doći do drastičnih povlačenja, čak i ako on to želi, zbog protivljenja Kongresa”.
“Ova politika bila je dosljedna kroz administracije i Republikanske i Demokratske stranke, jer održavanje stabilnosti na Balkanu ostaje temeljni strateški interes SAD-a koji nadilazi promjene administracija. Posebno Trump ne želi da nova kriza izbije tokom njegovog mandata”, piše on.
Međutim, navodi da bi njegov povratak “mogao ohrabriti nacionalističke lidere na Balkanu, poput predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, da zauzmu tvrđi stav prema Kosovu”.
Ipak, treba napominje da je Trump pragmatičan i sklon politici “quid pro quo”.
“Mogao bi izvršiti veći pritisak na Kosovo, tražeći, na primjer, da pristane na formiranje Zajednice srpskih opština u zamjenu za to da Srbija obustavi svoju kampanju za povlačenje priznanja Kosova i blokiranje njegovog članstva u međunarodnim organizacijama”, piše on.
Također navodi da se Kosovo suočava s povećanim rizikom od ruskog utjecaja s Trumpovim povratkom na vlast:
“Vjerovatno bi zauzeo čvršći stav prema kosovskom premijeru Albinu Kurtiju, a potencijalne promjene mogle bi ponovno oživjeti sporne rasprave o zamjeni teritorija između Srbije i Kosova, što Kosovo kategorički odbija. Iz tog razloga, ključno je da Kosovo ostane oprezno, blisko sarađuje s EU-om i bude spremno na moguće promjene u vanjskoj politici SAD-a”.
Implikacije za BiH
Ben-Meir na osnovu Trumpove sklonosti prema “snažnim liderima” navodi da “ne bi bilo iznenađujuće ako bi nastojao uskladiti regionalnu politiku s premijerom Mađarske Viktorom Orbánom”.
“Također, Trump bi mogao razmotriti ukidanje sankcija akterima poput Milorada Dodika u bosanskom entitetu Republika Srpska, što bi potencijalno destabiliziralo region”, piše on.
“Kombinacija srpskog nacionalizma i ruskog oportunizma mogla bi ozbiljno uzdrmati stabilnost na Balkanu. Trumpovi bliski odnosi s Putinom mogli bi dodatno podržati srpske interese u korist Rusije, što bi moglo narušiti stabilnost u Bosni i Hercegovini. Lideri poput Dodika već su izrazili da bi Trumpov povratak na vlast olakšao njihove secesionističke težnje, posebno u vezi s nezavisnošću Republike Srpske od BiH”, dodaje.
Posebno naglašava da bi Richard Grenell mogao igrati ključnu ulogu u oblikovanju politike SAD-a prema Balkanu ako dobije značajnu ulogu u administraciji,
Ben-Meir ističe da su ove moguće promjene politike “spekulativne i temelje se na Trumpovom pristupu Balkanu tokom njegovog prvog mandata, kao i na izjavama njegovih novih savjetnika za vanjsku politiku”, te da bi se stvarna politika mogla razlikovati u zavisnosti od različitih faktora i regionalnih razvoja.
“Poznat po svojoj želji za brzim rezultatima, Trump bi mogao izgubiti interes za Balkan ako ga ne bude smatrao strateškim prioritetom, potencijalno prepuštajući regiju Evropskoj uniji. Međutim, s obzirom na njegov moto “Amerika na prvom mjestu”, svjestan je da očuvanje globalnog liderstva SAD-a najbolje služi američkim interesima”, piše on.
Pripreme za turbulentno razdoblje
EU se već priprema za mogućnost Trumpovog povratka na vlast, kao i balkanske države.
“Spremaju su za potencijalno turbulentno razdoblje”, piše Ben-Meir, te objašnjava da se EU sada fokusira na ekonomsku otpornost, što uključuje mjere odmazde i jačanje trgovinskih sporazuma s drugim državama.
Na polju sigurnosti, EU je odlučila povećati izdvajanja za odbranu i preuzeti aktivniju ulogu u pomaganju Ukrajini da se brani.
“Balkanske države također nastoje ojačati jedinstvo unutar evropske zajednice, poduzimajući korake ka većoj integraciji s EU i razvijanju čvrstih veza s njenim institucijama”, piše on.
“Nova strategija EU-a predviđa brojne scenarije kako bi se osiguralo da čak i minimalno povlačenje SAD-a ne ostavi evropsku zajednicu ranjivom. Bez obzira na spekulacije o tome šta Trump može ili neće učiniti, neće doći do “sudnjeg dana” za Evropu pod njegovim vodstvom. Naprotiv, veća samostalnost omogućit će EU-u da postane još jača i čvrsto ujedinjena”, dodaje na kraju.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!