Umjesto deklerativne podrške suverenitetu i integritetu Bosne i Hercegovine, Sjedinjene Američke Države i Evropska Unija moraju da pokažu posvećenost svojim vrijednostima kroz djela te se jače angažovati u BiH kako bi odgovorili na strane uticaje u zemlji, izjavili su za Chicago Council on Global Affairs politički analitičar Jasmin Mujanović i profesorica na američkom univerzitetu Nebraska-Linkoln, Patrice McMahon.

Mujanović je za Chicago Council on Global Affairs objasnio razloge za trenutnu političku krizu, te naveo da je u svjetlu čestog negiranja genocida u BiH bivši Visoki predstavnik Valentin Inzko uveo zakon o zabrani negiranja ratnih zločina, nakon čega je stranka BiH člana Predjesdništva Milorada Dodika započela inicijativu bojkotovanja državnih institucija.

Secesija entiteta Republike Srpske

Međutim, Mujanović je rekao da je Dodikova stranka veoma brzo prekinula taj bojkot te nastavila svoju ulogu u institucijama, ali da nastavlja sa politikom kojoj je cilj u suštini secesija entiteta Republike Srpske.

“Ono za šta se oni angažuju je formalni proces secesije bez upotrebe termina secesija,” izjavio je on.

“Tehnički oni tvrde da je to odgovor na zakon o negiranju genocida, ali je zapravo vrlo jasno da su svi ovi zakoni koji su u procesu donošenja napisani i pripremljeni mnogo prije nametanja zakona protiv negiranja genocida”, ocjenio je.

McMahon je navela da je još 2008. ili 2009. godine pisala članak za Foreign Policy “gdje smo već tada razgovarali o kraju Dejtona” ali da postoji neki novi elementi u trenutnoj krizi.

“Ova ideja da Republika Srpska želi da se odvoji od Federacije nije sada posebno nova stvar”, rekla je ona. Međutim, navela je da je ono što je novo u tome stanje u svijetu te priusustvo Kine na Zapadnom Balkanu.

“Mislim da je dio onoga što stoji iza ovoga što se sada dešava i razlog za moju zabrinutost to što je ovo dio mnogo veće igre i mnogo ozbiljnije igre,” rekla je.

“Dakle, mi smo ovih dana usmjereni na (Vladimira) Putina i ono što on radi u Ukrajini, kao i drugdje, ali ne možemo zaboraviti da postoji još jedan igrač u regionu, Kina. A Kina je bila dosta ispod radara, mi zaista ne govorimo mnogo o kineskoj umiješanosti na Balkanu”, upozorila je.

McMahon je rekla da “Kina definitivno ima veliku strategiju” i da su BiH i Zapadni Balkan dio iste.

Također je izjavila da Kina “radi stvari dosta drugačije of Rusije” te da, dok je Rusija “veoma glasna” u svojim namjerama, Kina je dosta suptilnija.

Ocjenila je da Kina nije previše zainteresovana za etnička pitanja te da joj glavni interes leži u političkom i ekonomskom smislu da osigura “više prisustva u Evropi.”

“Ovo joj obezbeđuje prisustvo u Evropi i objezbeđuje joj uporište u Srbiji i na Balkanu. Omogućava joj način da zemlje poput Crne Gore, kao i druge zemlje na Balkanu, budu zavisne od Kine za ove kredite koje daje i za infrastrukturni razvoj koji može da obezbjedi, kao i u smislu obezbjeđivanja ovih kulturnih centara i potencijalno akademskih veza, pa je zainteresirana da se infiltrira na način na koji se Kina infiltrira u druge zemlje, uključujući i SAD,” rekla je McMahon.

“Mislim da etnički dio za njih nije toliko centralan, ali ako može koristiti etničku pripadnost i etničku kartu da potkopa stabilnost i potkopa ono što je Zapad uradio na Balkanu, to joj je dobro došlo,” rekla je, te dodala da Kina iskorištava nedostatak pažnje zapada u ove svrhe.

Mujanović se složio sa ocjenom da Kina ima sve veći uticaj u regiji, ali smatra da ta zemlja igra “relativno minimalnu ulogu” u trenutnoj političkoj krizi u BiH.

“Većina praktične i usudio bih se reći logističke podrške aktuelnoj političkoj krizi dolazi prije svega iz Rusije i Srbije,” rekao je on, te dodao da u određenoj mjeri Dodikov režim dobija diplomatsku podršku i iz zemalja poput Mađarske, Slovenije, “pa čak i donekle Hrvatske.”

“Rusija je niz godina, posebno nakon invazije na Ukrajinu 2014. i aneksije Krima, ulagala veoma značajne diplomatske napore u produbljivanje svojih veza sa gospodinom Dodikom,” rekao je, te dodao da je Rusiji u tome uveliko pomogla činjenica da Dodik tako nešto rado prihvata.

“Ne znam da postoji voljniji klijent Kremlja bilo gdje u svijetu od gospodina Dodika,” rekao je Mujanović.

On smatra da je glavni cilj Rusije u suštini sprječavanje ekspanzije NATO saveza.

“Logično gledano, Bosna je najvjerovatniji kandidat za sljedeću rundu proširenja NATO-a, koliko god to izgledalo malo vjerovatno u ovom trenutku. Ali to je jedina zemlja u ovom trenutku koja je ispunila sve potrebne korake,” rekao je.

Objasnio je da Rusija nema toliko duboke historijske odnose sa regijom Zapadnog Balkana, te naveo činjenicu da režim u bivšoj Jugoslaviji nije bio na strani Sovjetskog saveza.

Prisustvo Rusije na Zapadnom Balkanu je dosta novija stvar i pretpostavke da bi BiH članstvo u NATO moglo predstavljati prijetnju za Rusiju su “apsurdne,” rekao je on.

Zatim je kritikovao “trenutni politički pravac pregovarača EU i SAD”, navodeći da ne donosi rezultate.

Ono što je naveo da je “još alarmantije” je to da je prema izvještajima medija ono što evropski i američki pregovarači zagovaraju “potpuno u suprotnosti” s onim što treba da se učini u BiH.

On je podcrtao da su BiH potrebne kredibilne demokratske reforme, racionalizacija državnog aparata, reforme koje će stvoriti ekonomske prilike za ljude iz svih zajednica i neki kredibilni put ka evropskim i atlantskim integracijama.

“U praksi, ono za šta se evropski i američki pregovarači izgleda zalažu, je zapravo efikasnija segregacija, veća fragmentacija i veća decentralizacija onoga što je već verovatno najdecentralizovanija država na svetu,” rekao je Mujanović, te naveo da su ljudi u BiH razočarani ovakvim pristupom i da “nažalost, američka politika na zapadnom Balkanu trenutno nije baš u dobrom stanju.”

Ono što žele ljudi u BiH je da amerikanci i evropljani “vode sa svojim vrijednostima”, podcrtao je.

Mujanović je objasnio da među građanima BiH postoji “duboka konfuzija” zbog toga što se ostave po strani “sve te američke posvećenosti ljudskim pravima, liberalnoj demokratiji, vladavini prava, odgovornosti, transparentnosti” čim se počne razgovarati o Zapadnom Balkanu, pogotovo o BiH, te da onda cilj postane “samo ugađanje i smirivanje ovih reakcionarnih ekstremnih elemenata.”

Mujanović se osvrnuo i na činjenicu da je BiH jedina zemlja koja nije pozvana na Samit za Demokratiju koji je organizovao američki Predsjednik Joe Biden.

“Postoje neki razlozi za to, to je nefunkcionalna država, ali je i država čiji su ustav doslovno izradile Sjedinjene Države,” rekao je, te ocjenio da je situacije “veoma čudna.”

Mujanović i McMahon su izrazili zabrinutost zbog pristupa SAD i EU prema problemu u BiH.

“Ono što nismo uradili je da smo se pojavili tamo na smislen način, rekla bih čak tokom posljedne decenije”,  rekla je McMahon i izrazila nadu da će Bidenova administracija pristupiti ovom pitanju na mnogo aktivniji način.

Politički profitirati

“Ali mislim da ono što SAD i EU sada zaista moraju da urade jeste da prestanu da govore o svojim interesima i da to zaista pokažu”, rekla je ona, te dodala da trenutni pristup ne proizvodi nikakve rezultate na Balkanu.

McMahon je rekla da “trebamo napraviti veliku reviziju Dejtona koja se fokusira na ekonomske investicije i ekonomski razvoj” i upozorila na opasnost odlaska mladih ljudi iz BiH.

Smatra da je ono što zanima mlade ljude u BiH ekonomska i politička budućnost zemlje a ne etnička pitanja “koja koriste političari da skrene pažnju na stvarne probleme.”

“Moramo pokazati prosječnoj osobi da nam je zaista stalo i da nećemo samo razgovarati o svim ovim tehničkim pitanjima vezanim za ono na šta ovi političari žele da se fokusiramo da nam odvrate pažnju, već da ćemo zaista pomoći ljudima da imaju bolji životni standard i da žele ostati u BiH,” rekla je ona, dodavši:

“Ako budemo radili skupa i surađivali sa Bosancima, a ne govorili im šta da rade, mislim da ćemo imati šansu da uspijemo spriječimo krizu u BiH”.

Zatim su govorili o mogućnosti novog konflikta u BiH.

McMahon je rekla kako ne smatra da bi do toga moglo doći u skorije vrijeme mada tako nešto nije nemoguće, ali da bi takav stav mogao navesti na to da se naprave “brza rješenja” koja ne bi dovela do dugoročne stabilnosti.

“Umjesto da strahujemo da bi ovo moglo prerasti u nasilje, mislim da je drugačiji način razmišljanja to kakva je budućnost Bosne, bez obzira da li dođe do nasilja. Sukob jeste mogućnost, ali mislim da ćemo se, ako ne učinimo ništa i samo se fokusiramo na nasilje, skrenuti pažnju i početi se fokusirati na Ukrajinu,” rekla je ona.

Mujanović je rekao da je “mnogo više zabrinut” te ocjenio da Dodik upravo igra na kartu potencijalnog konflikta jer mu se isplati u političkom smislu.

“Gospodin Dodik je vrlo jasno naznačio da želi ići putem gdje je sukob mnogo plauzibilniji nego što je bio prethodnih godina, jer vjeruje da od toga može politički profitirati. On jasno emulira neke aktivnosti koje je ruska država preduzela na mjestima poput Ukrajine, ali i vrlo specifično na mjestima poput Moldavije,” rekao je.