Uskoro će biti mjesec dana od početka ruske invazije na Ukrajinu. Čini se da je napredak ruskih trupa prema nekim gradovima, uključujući i Kijev, usporio.

I dok se trenutno čini da ruska invazija ne ide po planu, Rusi nastavljaju sa zračnim napadima kako bi doslovno izbrisali ukrajinske gradove, a gađaju i civile kako bi prisilili Ukrajinu na predaju.

Ali gdje ovaj rat ide? Prema analizi CNN-a, postoji 5 mogući scenarija.

1. Rusija će intenzivirati granatiranje

Stručnjaci upozoravaju da će Rusija, što više nastrada na tlu, jače početi napadati iz zraka i koristiti drugo oružje koje ruske vojnike stavlja u manju opasnost.

Malo je ili nimalo pouzdanh informacija o poginulima na ukrajinskoj ili ruskoj strani. Ipak, ruski tabloid objavio je u ponedjeljak da je ruska strana dosad izgubila gotovo 10.000 vojnika, a da je još njih 16.000 ozlijeđeno.

Kasnije u danu te su brojke maknute sa stranice, s objašnjenjem da su bili hakirani. CNN nije mogao potvrditi te brojke.

Ako su takvi gubitci istiniti to bi objasnilo zastoj u napredovanju vojske kao i pojačanje zračnih napada na ključne gradove. Dužnosnik američkom ministarstva obrane rekao i kako su Rusi počeli bombardirati mariupolj s mora.

“Rusija ima još mogućnosti i zaliha i akcije će se intenzivirati dok će pokušavati dovesti još vojnika”, rekao je Jeffrey Manoff za CNN.

Britansko Ministarstvo obrane objavio je kako Rusija povlači trupe sa svih strana pa čak i iz Armenije, te plaćenike iz Sirije.

Pitanje je koliko dugo Rusija može nastaviti s tako velikim brojem poginulih vojnika.

“Doći će još trupa i opreme, ali u jednom trenutku će postati teško održavati ovakav tempo, pogotovo kada brojke izgubljenih vojnika i uništene opreme postanu prevelike da bi ih se moglo nadomijestiti2, kaže Manoff.

2. Okruživanje ukrajinskih vojnika na istoku

Puno se govori o zastoju u ruskom napredovanju, ali teško je procijeniti je li to zapravo istina kada se ne znaju ni točni ciljevi inavezije s obzirom na to da iz Rusije dolazi samo propaganda i govore da se radi o vojnoj akciji denacifikacije Ukrajine.

Vjerojatnije je da Rusija želi prisvojiti neke dijelove Ukrajine. Područja poput Donecka i Luhanska, koji čine regiju Donbas, kontroliraju ruski separatisti od 2014. godine i aneksije Krima. Iako se ruske ambicije možda protežu dalje od Donbasa, to je i dalje glacni cilj, kažu stručnjaci,

I dok su i dalje sve oči uprte u Kijev, većina ukrajinske vojske i dalje je u Donecku i Luhansku. Kretanje ruskih trupa sugerira da im j ecilj okružiti te ukrajinske vojnike.

“Južni vojni distrikt u Donecku, Luhansku, Mariupolju, Berdjansku i Melitopolju, je najbolja ruska trupa i uvijek rade. Njima je dodijeljeno da se bore s NATO-om”, kaže analitičar Cranny-Evans za CNN.

“Vojnici koji su tamo su posvećeni okruženju Kijeva i to sugerira da je Rusija mislila da će to biti lako ili da je Rusija precijenila sposobnosti tih vojnika. Upravo to vodi ka zaključku da je novi cilj okruženje vojnika na istoku. Kretanej ruske vojske sugerira da je tome tako”, kaže Cranny-Evans. Dodao je i kako su zapadni mediji toliko fokusirani na ruske gubitke i ukrajinski prkos da daju krivu sliku dinamike rata.

“Ako pogledamo snimke, vidimo da su ruske trupe zapravo napredovale prilično puno. Zauzeli su priličan broj gradova pa sada puno već broj Ukrajinaca živi pod ruskom vladavinom nego prije tri tjedna”, dodaje spomenuti analitičar.

“Neovisno o tome koliko je ruskih vozila uništeno ili koliko je ruskih vojnika ubijeno, vjerojatno je da je i puno Ukrajinca pretrpjelo istu sudbinu”, kaže.

3. Više će se pričati o pregovorima

Rusija je vjerojatno izgubila značajan broj vojnika, oružja i opreme u ratu pa ikao su se u prošlosti upuštali u duge sukobe, neće željeti ovaj završiti s potpuno uništenom vojskom.

“Pregovori su jedino područje koje izgleda obećavajuće jer su i Rusija i Ukrajina prošlog tjedna rekle da je došlo do napretka i da idu u smjeru pravih pregovora umjesto da Rusi samo postavljaju ultimatume”, kaže Keir Giles ruski stručnjak.

Ruski dužnosnici rekli su kako njihovi zahtjevi uključuju da Ukrajina odustane od priključivanja NATO-u, demilitarizaciju i da prihvate neutralni status poput Autrije i Švedske.

Dmitrij Peskov također je za CNN rekao kako žele da Ukrajina službeno prizna Krim kao dio Rusije te da priznaju da su Doneck i Luhansk nezavisne države. Mnogi stručnjaci procjenjuju da Rusija želi dijelove istočne Ukrajine.

Američki stručnjaci nisu optimistični oko pregovora. Anthony Blinken rekao je da diplomatsko razrješenje rata nije vjerojatno te da će da će Rusija potaknuti daljnju eskalaciju korištenjem kemijskog oružja.

4. Deportacija Ukrajinaca u Rusiju

Rusija govori stanovnicima Mariupolja da odu jer nastavljaju agresivno zračno bombardiranje koje je razorilo grad. Otvorili su ono što nazivaju “humanitarnim koridorima” kako bi omogućili evakuaciju Ukrajinaca, no deseci tisuća njih navodno su prevezeni su u Rusiju.

Ruska državna medijska organizacija RIA Novosti izvijestila je da je gotovo 60.000 stanovnika Mariupolja stiglo na ruski teritorij potpuno sigurno. Ruski mediji su prikazali kolone vozila koji očito idu na istok prema granici, 40-ak kilometara od Mariupolja.

Ali Gradsko vijeće Mariupolja optužilo je Rusiju da prisiljava stanovnike da odu u Rusiju protiv svoje volje. “Tijekom prošlog tjedna nekoliko tisuća stanovnika Mariupolja odvedeno je na ruski teritorij”, navodi se u priopćenju grada.

Gradonačelnik Mariupolja Vadim Boičenko rekao je u subotu da je “ono što okupatori danas rade poznato starijoj generaciji, koja je vidjela užasne događaje iz Drugog svjetskog rata, kada su nacisti nasilno zarobljavali ljude”.

Giles je rekao da postoji zabrinutost da će se ta mračna povijest ponoviti u nadolazećim tjednima.

“Rusija ima povijest opakih i divljih postupaka protiv civila u bilo kojem području kada se odvija bilo kakva vrsta pokreta otpora. Već je pokrenuta deportacija ljudi iz Mariupolja u udaljene dijelove Rusije, što je ravno ruskom scenariju iz 20. stoljeća za rješavanje ovih problema”, rekao je.

Giles se osvrnuo na “deportacije” stotina tisuća ljudi iz baltičkih država Estonije, Latvije i Litve, koje je Rusija pripojila Sovjetskom Savezu na početku Drugog svjetskog rata.

“‘Deportacija’ je eufemizam. Koristi se kao prilično bezazlen izraz za ono što se dogodilo tim ljudima, a to je zapravo porobljavanje i glad. Isporuka žena, djece, ljudi koje želite ukloniti iz društava kako biste ih neutralizirali”, rekao je Giles.

“Općenito ih čekaju prilično užasne sudbine. Ako uopće prežive, ne vraćaju se godinama ili desetljećima”.

5. Još milijuni Ukrajinaca mogli bi pobjeći

Ishod rata je jedno, ali sudbina Ukrajine je drugo. Baš kao što su ruske zračne snage neke sirijske gradove ostavile u ruševinama, tako i neki dijelovi Ukrajine sada počinju izgledati kao ruševine.

Već je više od 3.5 milijuna Ukrajinaca napustilo zemlju. Većina su žene i djeca, što znači da se i obitelji raspadaju. Rat je pokrenuo najveći val izbjeglica u Europi od Drugog svjetskog rata. Te brojke rastu po oko 100.000 ljudi dnevno.

Ako se uključi broj interno raseljenih osoba, 10 milijuna Ukrajinaca sada je napustilo svoje domove. To je gotovo četvrtina stanovništva zemlje. Prošli ratovi pokazali su da se izbjeglice često nikada ne vraćaju u svoje domovine. Često se nemaju čemu vratiti. Ponekad je prijetnja još jednog rata dovoljna da izbjeglice odvrati od povratka.

To je nešto o čemu će pregovarači morati razmišljati u svim pregovorima koji će se tek dogoditi. Čak i ako se nađe diplomatsko rješenje za okončanje ovog rata, ostaje pitanje je li to dovoljno da se spriječi sljedeći, rekao je Cranny-Evans.

“Ako pogledamo, povijesno, autoritarni režimi koji se loše ponašaju u vojnom okruženju, ni nakon toga nemaju tendenciju promijeniti svoje ponašanje u pozitivnom smjeru. Dakle, moglo bi biti da Ukrajinci kažu: ‘U redu, bit ćemo neutralni, samo izađite”, a Rusi bi mogli reći “Ne, morate nam dati Doneck i Luhansk’. To bi moglo biti podnošljivo za Ukrajinu, možda, kako bi zaustavili rat”, rekao je.

“Ali što ako, na primjer, 10 godina kasnije, Ukrajina napreduje u značajnoj vojnoj modernizaciji? Ili sljedeći ruski predsjednik želi dokazati svoju vrijednost, i počne još jedan rat? Postoji mnogo scenarija o tome do čega bi okončanje ovog rata moglo dovesti, a o kojima treba razmišljati”, zaključuje Cranny-Evans za CNN.