Analiza: EU mora reagovati na jačanje uticaja Kine na Zapadnom Balkanu

Herrero, viša saradnica think tanka Bruegel u Briselu, navodi da Kina koristi Zapadni Balkan kao "ekonomski prolaz ka Evropi", ali da se također upustila u skupe i neefikasne infrastrukturne projekte, uključujući autoput Bar-Boljare u Crnoj Gori. Do sada je izgrađen samo 41 od planiranih 163 kilometra, dok je crnogorska vlada uzela kredit od skoro milijardu dolara za finansiranje izgradnje.
Spor proces proširenja EU ostavio je zemlje Zapadnog Balkana u stanju neizvjesnosti. Pristupanje je odgađano zbog neispunjenih obećanja i ograničenog napretka u ispunjavanju uslova za članstvo. Kina je u međuvremenu popunila tu prazninu, pružajući ekonomsku pomoć, infrastrukturne investicije i određenu finansijsku podršku, iako ta podrška nije ni približno na nivou finansiranja koje EU osigurava, uključujući kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA).

Potencijalna dužnička zamka

Herrero navodi da zemlje Zapadnog Balkana stoga "Peking vide kao dodatni, a ne alternativni izvor finansiranja" i, u tom kontekstu, pozdravljaju njegovo angažovanje.

S druge strane, Peking Zapadni Balkan posmatra kao važnu kariku u svojoj Inicijativi Pojas i put. Ključni infrastrukturni projekti, poput autoputa Bar-Boljare i željezničkih veza koje grade kineske kompanije između Grčke i Mađarske, smatraju se vitalnim arterijama za trgovinu. Međutim, pored logističkih aspekata, Kina također "cilja na prirodne resurse ovog regiona, nastojeći osigurati kontrolu nad industrijama bakra, čelika i potencijalno litijuma, što su ključne sirovine za globalnu energetsku tranziciju".

Iako Kina pruža finansijsku pomoć Zapadnom Balkanu, većina duga ovih zemalja zapravo pripada EU, što otežava diskusiju o potencijalnoj "dužničkoj zamci" s Kinom.

Ipak, Herrero ističe da slučaj Crne Gore vrijedi razmotriti. Naime, kada se Crna Gora 2021. godine suočila s poteškoćama u otplati kredita od milijardu dolara koji je uzela od kineske Exim banke za autoput Bar-Boljare, upravo su američke i evropske banke uskočile s pozajmicama kako bi pomogle u otplati duga.

Iako je ovaj slučaj riješen bez kineskog preuzimanja imovine u Crnoj Gori, ona upozorava da bi se slične situacije mogle ponoviti u budućnosti.

"Mnogi ugovori koje su zemlje Zapadnog Balkana potpisale s Kinom uključuju pravne klauzule koje predviđaju arbitražu pred kineskim sudovima i mogućnost raskida ugovora iz nejasnih političkih razloga. Iako Kina još nije iskoristila ove klauzule kao oružje, potencijalna poluga uticaja ostaje. Ako bilo koja zemlja Zapadnog Balkana pređe političku "crvenu liniju", Peking bi lako mogao izvršiti pritisak na zemlje koje su ekonomski ovisne o njemu", piše ona.

Alternativna opcija

Kineska strategija u Evropi ne oslanja se isključivo na Zapadni Balkan. Herrero ističe da je članica EU, Mađarska, potencijalno mnogo važnija.

Zapravo, moglo bi se postaviti pitanje – zašto Kini uopšte treba Zapadni Balkan ako već ima Mađarsku kao "trojanskog konja"? Odgovor leži u planiranju alternativnih opcija. Politički vjetrovi se brzo mijenjaju, čak i u Mađarskoj, i Kina ne može računati isključivo na dugoročnu lojalnost Budimpešte kako bi ostvarila svoje ciljeve u Evropi. Ulaskom u Zapadni Balkan, Peking osigurava više pristupnih tačaka na kontinent.

Herrero piše da je EU sporo reagovala, ali da svijest u Briselu o tome da ekonomska sigurnost nadilazi granice EU sada raste.

"Kako bi suzbila rastuću ulogu Kine, EU mora poduzeti odlučne korake i ubrzati pristupne pregovore sa Zapadnim Balkanom", piše ona, te ističe da proces pristupanja Ukrajine i Moldavije, koje su brzo dobile kandidatski status 2022. godine, u poređenju s dugotrajnim procesom za zemlje Zapadnog Balkana, "pokazuje da EU može demonstrirati hitnost kada to želi".

Također ističe da zemlje Zapadnog Balkana "moraju pokazati veću spremnost na saradnju u zaštiti vlastite sigurnosti i sigurnosti EU kroz uvođenje strožijih pravila za provjeru stranih investicija".

Trenutno, zemlje Zapadnog Balkana nemaju mehanizme za filtriranje direktnih stranih ulaganja, što ih ostavlja otvorenim za neograničene investicije, uključujući one iz Kine.

Vlade Zapadnog Balkana također bi trebale uvesti pravila za osiguravanje fer konkurencije kako bi evropske firme mogle ravnopravno konkurisati kineskim kompanijama, koje često nude niže cijene zahvaljujući finansijskoj podršci kineske vlade, piše ona.

Dodaje i da EU mora uvesti "strožije sankcije protiv zemalja koje potkopavaju Uniju iznutra, kako bi spriječila da zemlje Zapadnog Balkana krenu stopama Mađarske".

Neodlučnost EU - strateška greška

Herrero ističe da kineska ekonomska ukorijenjenost u Zapadnom Balkanu nije samo regionalno pitanje, već i evropsko pitanje.

"Ako ove zemlje postanu članice EU dok održavaju duboke ekonomske veze s Kinom, Peking će imati dugoročan uticaj na unutrašnje evropske političke odluke. S druge strane, ako ostanu izvan EU, nastavit će služiti kao neprovjereni produžetak kineske ekonomske moći na rubu EU", upozorava ona.

"Neodlučnost EU neće biti samo propuštena prilika – to će biti strateška greška s dugoročnim posljedicama. Predugo je Brisel tretirao Zapadni Balkan kao sekundarni prioritet. Ali, kako kineski uticaj raste, postaje jasno da pasivnost više nije opcija. EU mora povratiti svoju ulogu primarnog ekonomskog i političkog partnera regiona – ili rizikuje da je potpuno izgubi", ističe na kraju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje