Analiza: Šta se krije iza trovanja gaziranim pićima u Hrvatskoj?

"Dali smo preporuke inspekcijskim službama da provjere ima li  određenih serija tog spornog pića na tržištu. Obratili smo se i kompaniji, na sreću tog specifičnog brenda nema, niti se uvozi niti se distribuira na tržištu BiH. Inspekcijski organi provjeravali su da toga nema na tržištu. Sada su se u medijima pojavile špekulacije za druga pića, dali smo nalog inspekciji da i to provjeri", kazao je direktor Agencije.

Još uvijek nije utvrđeno šta je izazvalo trovanja, tj. povrede jednjaka i želuca kod pacijenata iz Hrvatske. Hajrić pojašnjava dva su scenarija, da su se u pićima nalazile nedozvoljene količine nekih materija koje se inače nalaze u pićima, ili da se radi o sredstvima za čiščenje postrojenja za proizvodnju pića.

"Sve su to špekulacije. U SAD su bili slučajevi namjerne kontaminacije nekih proizvoda radi ucjenjivanja od strane pojedinaca ili grupa", dodao je sagovornik N1.

I doktorica urgentne medicine Nejra Jonuz Gušić saglasna je da je teško davati mišljenje sada kada nije poznato šta je uzrok trovanja.

"Vrlo je teško diskutovati o tome, kada ne znamo kolika je koncentracija. Moramo razlikovati trovanje kiselinama i bazama, ako je trovanje kiselinama onda imamo nekrozu koja se naziva koagilaciona. Kada uđe u organizam ona zgrušava sluznicu jednjaka i želuca koji zaustavlja dalje propadanje. Kada imate trovanje bazama, nema stvaranja koaguluma, tako da, hvala Bogu, zabilježeni su blaži slučajevi. Ovdje bi se prije moglo da se radi o bazama koje ne stvaraju te koagulume", pojasnila je Nejra Jonuz Gušić - specijalistica urgentne medicine.

Tržište Bosne i Hercegovine, kao i druga suočava se sa pojavom proizvoda koji u sebi sadrže nedozvoljene supstance. Dio takvih proizvoda bude detektovan. Najsvježiji slućaj je zabrana uvoza mandarina iz Opuzena.

"Radilo se o pesticidu clorpirifosu, ne smije se upotrebljavati ni u EU ni u Bosni i Hercegovini. To je bilo ilegalno korištenje od strane neodgovornih pojedinaca koji su sada ugrozili proizvodnju u opuzenskom području", naglasio je Hajrić i dodao da su ove godine pronašli nekoliko slučajeva pri uvozu breskvi, brašna, šljiva, mrkve.

Direktor Agencije je pojasnio da se ovaj insekticid koristio 50 godina, da ga još uvijek koriste zemlje van EU, te da su zabilježene minimalne količine.

Doktorica Junuz Gušić pojašnjava da je upotreba proizvoda sa spornim pesticidama dugoročno predstavlja problem, ali da ne izaziva poslijedice odmah po konzumaciji.

"Svugdje u svijetu je poznato da mi ne znamo šta jedemo. Nije to samo situacija kod nas. Moramo sami birati šta jedemo. Što se tiče minimalnih koncentracija tih pesticida, to ne stvara poslijedice odmah, već nakon dugoročnog upotrebe", kazala je doktorica, dodajući da dugoročna upotreba pesticida koji nisu dozvljeni mogu se dovesti u vezu sa smetanjama u razvoju kod djece.

U Hrvatskoj su registrovna četiri slučaja trovanja pićima proizvedenim u Coca Coli. Nakon niza trovanja ova kompanija je odlučila povući sa tržišta Hrvatske jednu seriju Coca-Cola Original Taste od pola litre u plastičnoj ambalaži te dvije ograničene serije Romerquelle Emotion Blueberry Pomegranate od 330 mililitara u staklenoj ambalaži.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad