Umjereni rast desnog centra, veliki rast krajnje desnice i veliki pad liberala i zelenih glavna su obilježja evropskih izbora, pokazuje procjena budućeg sastava Evropskog parlamenta na temelju izlaznih anketa. Adnan Huskić, profesor međunarodnih odnosa i politike na SSST Univerzitetu i Nataša Vučković, izvešna direktorica Centra za demokratiju iz Srbije, za N1 su analizirali rezultate izbora navodeći da je izlaznost na njima veoma velika, ali da se treba posmatrati i drugi aspekt - demografska slika koja Evropu čini starom.
Naglasio je da broj od 720 zastupnika u Evropskom parlamentu, ukoliko se uzmu u obzir samo četiri stranke, čini solidnu većinu.
“Ni u kom slučaju ne smijemo zanemariti šta se zaista dešava na ovoj desnici koja je fragmentirana, barem u ovom momentu, jer postoje dvije velike grupacije – ECR i Identitet i demokratija koje teško da mogu u ovom momentu nastupiti kao jedinstvena grupacija, ali imate puno stranaka i dešavanja u posljednjih mjesec koje su samo djelovanje unutar ovih grupa učinile dosta kompleksnijim. Tako je u maju iz grupe Identitet i demokratija izbačen stranka AfD – najjača stranka te vrste u Njemačkoj i dosta jaka na nivou EP-a i to na osnove djelovanja stranke gospođe Marine Le Pen. Teško je projicirati kakva će se sada vrsta dinamike stvoriti u EP, ali sa jačanjem ove vrste desnice definitivno treba računati”, naveo je Huskić.
Mišljenja je da se u javnosti stvara osjećaj da su izbori za EP opušteniji i ne toliko bitno koliko oni nacionalni.
“Time se onda stvara prostor za eksperimentisanje i u tom slučaju najteže je onim velikim i uspješnim strankama kao i onima koje su vladajuće u tim državama da se održe. I ti izbori nisu i ne mogu se posmatrati čisto kao refleksija odnosa unutar Evropske unije, ali za svaku pojedinačnu državu naravno treba napraviti analizu i procijeniti gdje sve zaista ide. U narednom periodu očekujem kompleksan proces pregovora koji bi trebali da iznjedre jednu sasvim novu Evropsku komisiju i većinu. S obzirom na to da Evropski parlament itekako ima riječi vezano za imenovanje komisije, očekujem da će se ova stvar pretvoriti u jedan cirkus koji bi se mogao odužiti”, istakao je Huskić.
“Ohrabrujuća je velika izlaznost”
Vučković smatra da je ohrabrujuća vijest podatak da je na ovim izborima bila velika izlaznost.
“To znači da su građani zemalja članica EU razumjeli da se važne odluke za njih donose u Evropskom parlamentu. I ta jedna otuđenost građana od EP smo izgleda prevazišli. Dobra vijest je i to da je zadržan primart lijevog i desnog centra između EPP-a i Socijalističke grupe sa liberalima ili eventualno zelenim tako da će biti jedna solidna većina. Porast krajnje desnice je vidljiv, ali on nije onoliki koliki se nagovještavao. Obećavajuće u tome je što ta krajnja desnica nije homogena i ovdje među krajnjom desnicom postoje razlike koje potiču i od toga u kojoj mjeri su te političke stranke na nacionalnom, ali i evropskom nivou već dosad bile negdje prisutne u institucijama. Pokazuje se čak da Nacionalni front u Francuskoj kako je što više bio uvlačen u institucije tako je taj krajnje desni element slabio. Svakako je da će ove stranke krajnje desnice koje su porasle imati jedan jači glas u EP, a samim time i u EU i da će moći nametnuti određene teme i za njih tražiti podršku sa jedne veće i šire platforme nego što je to do sada bio slučaj”, istakla je Vučković.
Interesantno je, nastavlja dalje, vidjeti kako će se ovi izbori za EP prenositi i na politiku u zemljama članicama Evropske unije budući da su pojedine zemlje već najavile raspisivanje parlamentarnih izbora u Francuskoj i Belgiji.
“Tako da će ishod ovih izbora za EU imati jako puno utjecaja i na to kako će izgledati i većina na nivou zemalja članica. Ako bi tu došlo do određenih promjena – u Francuskoj i Belgiji i došlo do većeg pomaka u broju predstavnika krajnje desnice u nacionalnim parlamentima to će uveliko doći do mijenjanja nacionalne politike i pitanja pa će se tako uveliko mijenjati i stavovi tih zemalja članica oko određenih tema na evropskom nivou”, dodala je.
Kako je raspoložena Evropa na osnovu glasanja?
Postavlja se sada pitanje i kako je raspoložena Evropa budući da je starosna granica spuštena u pojedinim zemljama pa je tako u Njemačkoj bilo 1,4 posto novih birača koji sada glasaju i sa 16 godina. Važno je istaći i to da samo četiri zemlje u svojim vladama imaju ljevičarske ili stranke lijevog centra.
“Mislim da je apsolutno ispravno spuštati granicu sa koliko godina ljudi mogu glasati i ako bismo računali s tim, demokratski gledano, Evropa postaje sve starija i to je jedna od stvari koja se može aplicirati na cjelokupnu EU. I to se vidi po preferencijama politike pa ako saberemo sve stranke desnog karaktera onda vidimo da se radi o jednoj velikoj većini i to je rezultat demografske politike budući da Evropa postaje sve starija i starija”, pojasnio je Huskić.
Istakao je da se svjedoči promjeni politike, ali i da je bitnost evropskog nivoa vidljiva o čemu govori i sama izlaznost na izbore za EP.
“I to se vidi po tome kako se cijela stvar tretira naprimjer prije 10 godina nije postojao nikakav interes za EP izbore, a sada ih imamo itekako, ali moramo računati na to da Evropa demografski na jednu drugu stranu tako da je veoma teško procijeniti o kakvoj vrsti političke dinamike će se raditi u budućem periodu”, dodao je.
Kada je riječ o strankama koje su desno orijentisane poznato je da se uvijek vežu za proruski utjecaj, međutim, Vučković ističe da je takvo shvatanje previše pojednostavljeno.
“Kada govorimo o ratu, mislim da je sada desnica značajno promijenila svoj stav prema tome i da na neki način suosjeća sa strahom građana, a sve kako bi se održao mir, dok, s druge strane, desnica igra veliku ulogu u migracijama i to nju zapravo opredjeljuje pa od toga u velikoj mjeri strahuju i EU i građani. I to je tema koja je prioritetna – na koji način će EU odgovoriti na tu prijetnju kakvom je smatraju građani kao naravno i geopolitički i geoekonomski trendovi. Mislim da su to krajnji aspekti na osnovu kojih će se krajnja desnica odrediti i koliko će njen porast biti predvidiv u budućnosti. Važno je naglasiti taj nacionalni nivo. Ukoliko dođe do situacije da u zemljama članicama EU poslije parlamentarnih izbora EPP koji je uglavnom i dalje dominantan u zemljama članicama bude u prilici da pravi koalicije sa naprimjer strakama krajnje desnice, onda će to uveliko utjecati i na njihov položaj u EP-u. Zato je važno sagledati na koji način će se ovi izbori reflektovati na nacionalni nivo. I kada govorimo o izlaznosti, ona je procentualno jako dobra, ali s druge strane, kada pogledate razliku u izlaznosti u zemljama članicama onda se može vidjeti kako je ona velika”, poručila je, između ostalog, Vučković.
Da li je došlo do promjena u ideologijama?
Najnovije ankete pokazuju da većina Evropljana smatra siromaštvo, javno zdravlje, privredu, odbranu i sigurnost EU najvećim razlozima za zabrinutost. Ljevica je zatim počela da se zalaže za pitanja kao što su rod, prava LGBT zajednice i zelenu politiku, a što su opet teme popularne kod urbanih mladih glasača, ali ne toliko kod porodica iz radničke klase.
“Ovdje nije riječ o tome da je naprasno došlo do promjena posebno u tim standardnim ideologijama koje smo vidjeli na političkoj sceni Evropi. Jedan od razloga zašto je došlo do ove vrste pomjeranja jeste zato što se većina stranaka pomijerala ka centru pa tako šire bazu, iako su nominalno sa desne ili lijeve strane, na ona pitanja koja su prevashodno bila suvereni domen nekih drugih stranaka. Pa tako ako pogledamo naprimjer Veliku Britaniju to su prevashodno ekonomska i socijalna pitanja, u Njemačkoj su bila pitanja vladavine Angele Merkel pa kako je ona uspjela u zelene politike sve integrirati. Sada naravno da je to doživjelo i globalno neku vrstu reakcije koja jaše na ovom valu antiglobalizacije što je u određenoj mjeri diskvalifikovalo neke od ovih stranaka po određenim pitanjima. Nije se to desilo sa svim strankama, ali ako pogledamo kako se pomijera biračko tijelo onda je jasno na koji način su ova pitanja prestala biti bitna. S druge strane, ako pogledate desnicu, ona je u svoju platformu uvela i pitanja koja su čak bila karakteristična za krajnju desnicu”, zaključio je Huskić.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
PROČITAJTE JOŠ:
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!