
Dok svijet raspravlja o posljedicama hapšenja venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura, postavlja se niz pitanja koja prevazilaze granice Latinske Amerike. Ovaj slučaj otvara raspravu o granicama međunarodnog prava, ulozi velikih sila i vrijednosti suvereniteta u savremenim globalnim odnosima. Za zemlje poput Bosne i Hercegovine, koje svoju sigurnost i stabilnost vežu uz međunarodna pravila i savezništva, važno je razumjeti šta ovakvi potezi znače dugoročno. Situaciju je u Novom danu pojasnio prof. dr. Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa i ljudska prava na Regent’s University u Londonu.
"Svijet je podijeljen, a i vaj dio koji vidi kao oslobađanje u agresiji na Venecuelu, taj dio je također unutar sebe podijeljen. Jedan dio njih su oni sljedbenici, ideološki sljedbenici Trumpa koji to vide kao oslobađanje, kao trijumf moći, sile. Zatim, drugi dio tih koji podržavaju, čak i svojim nečinjenjem podržavaju, su Evropljani. Evropska unija plus Velika Britanija, koji jasno vide da je to kršenje međunarodnog prava, međutim, s izuzetkom Španije, ne smiju ništa da kažu protiv akta agresije SAD protiv Venecuele. I imamo drugu stranu gdje su niz zemalja koje su ideološki usprotivljene liberalno-demokratskim modelima upravljanja, koje su autoritarne - Rusija, Kina i Iran i cijeli niz drugih zemalja koje se naravno protive iz razloga što one žele što slabiji taj neki zapadni blok. I drugi dio zemalja u koje bih ubrojio Bosnu i Hercegovinu, kao i brojne zemlje u svijetu koje samo žele mir i svoje sopstveno očuvanje i nepogoršavanje bezbjednosnih odnosa u ovom svijetu", rekao je Anđelić za N1.
"Sva pravila su prekršena"
Ističe kako je ovo jedna užasna situacija u kojoj se svijet našao početkom 2026. godine, a u koju je kročio iz jedne vrlo loše situacije u 2025. godini.
"Šta imamo? Da je dokaz moći iznad svega, da države koje zaista jesu moćne su spremne da je upotrijebe za ostvarenje svojih materijalnih ciljeva, svojih ekonomskih, strateških, geopolitičkih ciljeva i one to otvoreno čine uprkos svim normama i pravilima. Kada je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu, sada prije gotovo pune četiri godine, taj isti zapad i svijet, uključujući SAD pod tadašnjim režimom je osudio ruski akt i ustvrdio da se oni zalažu za očuvanje na pravilima zasnovanog svjetskog poretka. Šta imamo ovdje? Sva pravila su prekršena. Kada neko prekrši pravila, kako se zove to činjenje? To je jedan kriminalni akt. Ako gedamo međunarodno pravo na kojim osnovama se može zasnovati upotreba sile u međunarodnim odnosima, samo dva slučaja su takva. Jedan slučaj je u samoodbrani. Možemo li ovdje vidjeti samoodbranu? Koliko je Venezuela daleko od Sjedinjenih Država i optužbe o učešću ili vođenju jednog narkokartela i tako dalje, ne mogu biti dovoljno snažna osnova za upotrebu sile i de facto agresiju na jednu suvereno nezavisnu međunarodno priznatu zemlju. I druga osnova autorizacija Savjeta sigurnosti Ujedinjenih nacija. A autorizacije nije bilo. I tu vidimo jedan golemi problem", rekao je Anđelić.
Da li su sljedeći Kuba, Grenland, Kolumbija..?
Postavlja se pitanje, ističe, šta će spriječiti Sjedinjene Države pod ovom administracijom da naprave sličan korak u Kolumbiji, na Kubi, u Grenlandu ili bilo gdje u svijetu. Ovaj potez SAD smatra i porukom Kini koja ima, kazao je, pretenzije na ono što oni nazivaju "prisjedinjenje odmetnute provincije Tajvana".
"Rusija je to već počela da čini u Ukrajini. Da li će Rusija stati samo na Ukrajini? Sada ćemo vidjeti da li je to neka poruka za Putina i da li je otprilike neki prećutni dogovor na sceni između tri najmoćnije nacije u svijetu. Tu su onda male nacije ogromni gubitnici. Generalno, čovječanstvo je gubitnik", smatra Anđelić.
Ističe da Trump samo nastavlja ono što su njegovi prethodnici radili.
"Tu imamo iz kraja 19. vijeka kada je Kuba izbacila imperijalnu silu Španiju u jednom groznom ratu. Samo da posjetim da je otprilike trećina kubanske populacije bila ubijena, koncentracijski logori su tada ustanovljeni prvi put u svjetskoj istoriji, Amerikanci su tada bili saveznici kubanskoj naciji, ali nisu otišli, ostali su na Kubi i do dana, današnjeg jedan dio, Guantanamo Bay, je dio koji je u permanentnom vlasništvu de facto SADa. Dakle, vidimo kako se to geostrateški postavlja i čuva. Kada je bila najveća kriza u nekoj hladnoratovskoj istoriji svijeta, to je bilo 60-ih godina kada je Kuba otišla od SAD, kada je revolucijom zbacila jedan korumpirani režim i kada je došla savezništvo u Sovjetskom savezu i tada je svijet bio možda najbliže do danas, ja bih rekao, mogućnosti novog globalnog rata, što je zastrašujuće. SAD ne tolerišu pod bilo kakvom administracijom neki vanjski utjecaj u svojoj zapadnoj hemisferi. To je jedna stvar koju je sada Trump ponovno naglasio u jednom od svojih obraćanja u komunikacijama koje je upotrebljavao opravdavajući ili slobodnije izjavljujući šta se desilo u Venezueli. To su neke osnovne stvari kojih se treba zaista pribojavati", rekao je Anđelić.
Naveo je i kako se Grenland spominje u posljednje vrijeme, područje koje je kolonijalnom vlasništvu Danske.
"Grenland je jedina teritorija prije Velike Britanije koja je zapravo nekada istupila jer su kao dio Danske bili dio EU, ali su sa povećanjem autonomnosti dobili te ovlasti da odluče u svojoj vanjskoj politici i odlučili su da neće biti unutar EU. Da se vratim na drugu stvar koja može biti povezana sa ovim. 1917. godine Virgin Islands, to su Djevičanska ostrva koja su danas američka Djevičanska ostrva, to je bila danska kolonija. 1917. godine Danska je to prodala SAD. Trebao im je novac, bio je Prvi svjetski rat u Evropi i Amerikancima je trebalo za strateško čuvanje pozicije Panamskog kanala gdje su oni imali svoje interese. Opet dolazimo do toga, jedna transakcijska međunarodna vanjska politika je postojala 1917. godine. Nisam vidio da se previše spominje, ali to je jedan od momenta na koje treba gledati što se tiče ustanovljenja budućnosti Grenlanda", naveo je.
Kako će se ovo odraziti na BiH?
A kako se ova situacija može odraziti na male zemlje poput BiH, pitali smo.
"Interes Bosne i Hercegovine bi bio samoočuvanje. To je osnovni interes koji je do sada očuvan u saradnji sa vodećim silama svijeta. Te vodeće sile su prvenstveno SAD. U krajnjoj liniji, ko su autori Dejtonskog mirovnog sporazuma? SAD. Dakle, trenutna administracija u Bijeloj kući podržava Dejtonski mirovni sporazum koji su oni kreirali, Bosna i Hercegovina je bezbjedna. Ponašanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima po mnogo čemu ide na način na koji to SAD žele. Povremeno imaju neke odstupanja, ja bih sada tu naglasio, dakle, problemi sa vanjskom politikom Bosne i Hercegovine. Da ponekad u neobaveznim glasanjima naša zemlja ne glasa kao što SAD glasaju. Tu bi se, recimo, Bosna i Hercegovina trebala početi ponašati kao Palau koji uvijek glasa u Ujedinjenim nacijama na isti način kao SAD. Čak su u jednom momentu i za svog ambasadora u Ujedinjenim nacijama imenovali američkog državljanina koji je oženio žiteljku Palaua itd. Međutim, da se vratimo u Bosni i Hercegovini. Prije nekih 15-ak godina afričke zemlje i neke azijske zemlje, neke latinoameričke zemlje su podnijele inicijativu za usvajanje u Generalnoj skupštini deklaracije o difamaciji protiv koje su glasale sve evropske zemlje, SAD itd. Bosna i Hercegovina nije glasala kao zapad u tom momentu. Tu su neki problemi jer imamo raznorazne interese. Bosna i Hercegovina je tu mogla reagovati kao Albanija u tom momentu - njihovi ambasadori nisu bili prisutni na sjednici, što je jedan od oblika da se izbjegne čisto određivanje. Te neke male sitne stvari, o njima se mora voditi računa čisto da se drži hegemon, jer to je zaista uloga SAD u ovom momentu, da se drži u dobroj volji jer od hegemona u sadašnjim geopolitičkim odnosima zavisi i budućnost Bosne i Hercegovine", naglasio je.
"Trump jedini iskreno govori zbog čega je ovo uradio"
Kada je u pitanju situacija u Venezueli, kazao je kako je Trump jedini političar koji iskreno govori šta je uradio, zašto je uradio i koji mu je cilj. Prethodni režimi bi govorili da oni žele da uspostave demokratiju i da je to za dobrobit. Ali, ističe, njega zanima samo dobrobit njegovog dijela američke nacije.
"Treba imati na umu - Amerikanci su reagovali zbog prirodnih resursa", poručio je.
Da li ista sudbina čeka i Kubu pogledajte u videu:
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare