Društvo za ugrožene narode, nevladina organizacija sa sjedištem u Njemačkoj koja se zalaže za ljudska prava u svijetu, uputilo je apel zemljama članicama EU, NATO saveza i Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini (PIC), pozivajući ih da "spriječe izbijanje novog rata u BiH". Iz ove organizacije traže uvođenje sankcija Vladi Republike Srpske, dodatno jačanje vojne misije EU u BiH i podršku državnim institucijama Bosne i Hercegovine u očuvanju ustavnog poretka.

Pismo koje potpisuje predsjednik Upravnog odbora Društva za ugrožene narode, Burkhard Gauly, upućeno je na adrese predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, predsjednika Vijeća Europe, Antónia Luisa Santosa da Coste, predsjednice Europskog parlamenta, Roberte Metsola, visoke predstavnice EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas, komesara za odbranu i svemir EU, Andriusa Kubiliusa, generalnog sekretara NATO-a, Marka Ruttea, i komesara za ljudska prava Vijeća Europe, Michaela O`Flahertyja.

Pismo prenosimo u cjelosti:

Već godinama Društvo za ugrožene narode upozorava na moguću eskalaciju sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini. Ojačan podrškom Moskve, Budimpešte i Beograda i izostankom konkretnih i koordiniranih reakcija Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini na njegovu politiku disolucije i urušavanja države koja traje već godinama i sve se više zaoštrava, Milorad Dodik, predsjednik RS-a, krenuo je u odlučujući korak: izmjene Ustava Republike Srpske kojima se ponovno etablira Vojska Republike Srpske, uvodi pravo na otcjepljenje i udruživanje sa drugim državama i planira podjela Distrikta Brčko. Vođeni primjerom Vlade u Kremlju usvojen je i Zakon o „stranim agentima“ s ciljem nadgledanja i ograničavanja rada nevladinih organizacija.

Već za nekoliko sedmica novi Ustav mogao bi biti usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske u kojoj stranka Milorada Dodika, SNSD, ima većinu. Time bi Dodik otvorio put ka otcjepljenju Republike Srpske i njenom pripajanju Srbiji kao i jačanju svog autoritarnog režima.

Usložnjavanje političke krize u BiH uslijedilo je očekivano nakon izricanje presude Miloradu Dodiku 26. februara 2025. godine kojom je prvostepeno osuđen na godinu dana zatvorske kazne i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika. Iako se presuda odnosi isključivo na njega osobno i njegovo djelovanje, on je u javnosti predstavlja kao napad na srpski narod i Republiku Srpsku, a sve koji tvrde suprotno denuncira kao neprijatelje i izdajnike srpskog naroda.

Već ubrzo nakon izricanja presude, 5. marta 2025. godine, kao predsjednik Republike Srpske potpisao je ukaz za zakone koji su izglasani u Narodnoj skupštini RS na njegovu inicijativu i koji onemogućuju rad državnih institucija na teritoriji Republike Srpske. Zakoni su privremenom mjerom Ustavnog suda BiH stavljeni van snage medjutim ni tu odluku Milorad Dodik i Vlada RS ne poštuju. Tužilaštvo BiH koje u slučaju napada na ustavni poredak vrši istragu protiv Milorada Dodika kao i Radovana Viškovića, premijera RS, te Nenada Stevandića, predsjednika NSRS, uputilo je nekoliko poziva za njihovo saslušanje, a kako se nisu odazvali izdalo je i naredbu za njihovo privođenje. Naredba za privođenje izdata je sudskoj policiji uz asistenciju SIPA-e. Zvaničnici MUP-a Republike Srpske su međutim odmah najavili da neće dozvoliti njihovo hapšenje.

Upravo ta situacija nosi potencijalni rizik za sigurnosnu situaciju u BiH. Oružani sukob između MUP-a RS i SIPA-e mogao bi za posljedicu imati šire sukobe i društvu. Povratnici koji žive u Republici Srpskoj, među njima i porodice žrtava genocida u Srebrenici, ovih dana se u svojim domovima ne osjećaju sigurno. Jedan dio njih već je napustio svoje domove. O nesigurnosti povratnika svjedoči i činjenica da je Memorijalni centar u Srebrenici privremeno obustavio svoj rad. Brojne preživjele žrtve genocida i zločina protiv čovječnosti jako su zabrinute i ovaj razvoj događaja ih podsjeća na dešavanja iz 1992. godine.

Zemlje članice Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini kao i članice Europske unije moraju hitno djelovati. Moraju spriječiti izbijanje novog rata time što će dodatno ojačati vojno prisustvo EUFOR-a. Trenutno se u BiH nalazi ukupno 1.500 vojnika EUFOR-a, uključujući 400 vojnika koji su pristigli ovih dana, a to nije dovoljno da se istinski osigura mir u ovakvoj situaciji.

Europska unija i NATO savez moraju poduzeti konkretne korake kako bi se zaustavila politika secesije koju sprovodi Milorad Dodik. Smatramo da je nužno da se bez odlaganja uvedu političke i privredne sankcije Miloradu Dodiku i Vladi Republike Srpske. Njemačka kao jedan od vodećih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine ima posebnu odgovornost i mora hitno obustaviti sve svoje investicije u Republici Srpskoj. Europska unija treba zabraniti ulazak na svoju teritoriju Miloradu Dodiku i drugim zvaničnicima institucija Republike Srpske koji podržavaju politiku secesije i zamrznuti njihovu imovinu u zemljama članicama EU. Takve sankcije Miloradu Dodiku uvela je Vlada SAD-a već 2017. godine, te ih u narednim godinama proširila na njegove brojne saradnike pa čak i članove porodice. 2022. godine predstavnicima te politike sankcije je uvela i Velika Britanija. Taj primjer moraju slijediti i zemlje članice Europske unije.

Potrebno je pružiti široku podršku državnim institicijama kao što su SIPA i Tužilaštvo BiH kako bi mogle adekvatno i djelotvorno suzbiti ugrožavanje ustavnog poretka države BiH.

Nužno je da Europska unija adekvatno i koordinirano reaguje na napade Aleksandra Vučića, predsjednika Republike Srbije, i Vlade Srbije na državu BiH i njene institucije. Nakon pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu početkom novembra prošle godine kada je stradalo 15 ljudi vlasti u Srbiji su pod velikom pritiskom. Sada pokušavaju da uguše masovne studentske i građanske proteste koji u Srbiji traju već nekoliko mjeseci i usmjereni su ka odgovornim za korupciju i nemar u državi i društvu time što će odvratiti pažnju od vlastite odgovornosti i fabricirati krizu u Bosni i Hercegovini. Pri tom Vlada Srbije već godinama usko koordinira i upravlja politikom secesije Vlade Republike Srpske.

Raspad Bosne i Hercegovine i izbijanje novog rata imalo bi dalekosežne i nesagledive posljedice na cijelu Europu. To bi značilo destabilizaciju za cijeli region sa potencijalnim oružanim sukobima u svim države jugoistočne Europe.

Takav razvoj i otvaranje novog fronta u Europi donio bi korist jedino Putinovom režimu. U jugoistočnoj Europi bi se ponovo brojale žrtve, a pred vratima zemalja Europske unije stajalo bi još jednom na stotine hiljada izbjeglica”.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje