Oglas

Potresna ispovijest za N1

Novinarka istraživala rad Univerziteta Kallos, pa postala meta prijava: "Nemamo sigurnosti u BiH, institucije nas ne štite od napada"

anisa novinarka
Anisa Mahmutović | N1 / Screenshot

Istraživačka novinarka Anisa Mahmutović mjesecima se suočava s pritiscima, javnim diskreditacijama i pravnim postupcima nakon što je istraživala rad privatnih visokoškolskih ustanova, posebno Evropskog univerziteta Kallos u Tuzli. Gostujući u emisiji "Novi dan" na N1, govorila je o napadima kojima je izložena, reakcijama nadležnih institucija i posljedicama koje takvi slučajevi mogu ostaviti na slobodu medija i budućnost istraživačkog novinarstva u Bosni i Hercegovini.

Oglas

Mahmutović je upozorila da novinari koji istražuju teme od javnog interesa često ostaju bez odgovarajuće institucionalne zaštite, čak i kada njihov rad doprinosi otkrivanju nepravilnosti kojima bi se trebala baviti pravosudna tijela.

"Mi veoma često radimo posao tužilaca. Ali kada tužioci trebaju pomoći nama, kada trebaju zaštititi naše interese, onda ih nema", poručila je Mahmutović.

Šest mjeseci pritisaka, uvreda i pokušaja diskreditacije

Govoreći o tome kako su počeli pritisci, Mahmutović je navela da se sve odvija već šest mjeseci te da je, prema njenim tvrdnjama, u napade uključeno više osoba povezanih s nekadašnjim Evropskim univerzitetom Kallos.

Podsjetila je da je taj univerzitet zatvoren pravosnažnom odlukom Kantonalnog suda u Tuzli.

Kako je ispričala, prvi dopisi upućeni Parlamentarnoj skupštini BiH sadržavali su tvrdnje da se lažno predstavlja, da nije novinarka, da portal eTrafika nije medij te da učestvuje u navodnom protjerivanju Srbina iz Tuzlanskog kantona.

"U tim dopisima pisalo je da se lažno predstavljam, da nisam novinarka, da eTrafika nije medij, da učestvujem u protjerivanju Srbina iz Tuzlanskog kantona i tako dalje. Dakle, dopis je sadržavao niz uvreda, a stil pisanja bio je potpuno uličarski", kazala je.

Nakon toga, tvrdi, uslijedili su dugotrajni napadi putem društvenih mreža, uključujući objave kojima se pokušavao narušiti njen profesionalni i lični integritet.

Navela je i da su korišteni alati umjetne inteligencije za montiranje fotografija, kao i isječci videosnimaka s ciljem ismijavanja.

"Bilo je situacija kada bi se isjekao dio videa kako bi se prikazalo znam li izgovoriti određenu riječ ili ne, pa bi se o tome napisao izuzetno dug status. Koristili su čak i mog psa", ispričala je.

Prema njenim riječima, za pritiske je korišteno i Gradsko vijeće Tuzle, dok je pravni zastupnik nekadašnjeg univerziteta podnosio krivične prijave različitim tužilaštvima, uključujući Tužilaštvo BiH, Tužilaštvo RS-a, Tužilaštvo Tuzlanskog kantona i POSKOK.

Mahmutović smatra da je cilj takvih postupaka bio skretanje pažnje s činjenica koje je istraživala na njenu ličnost i profesionalni kredibilitet.

"Nemamo sigurnosti u ovoj zemlji"

Posebno je upozorila na posljedice koje napadi i dugotrajni pravni postupci mogu imati na mlađe novinare.

Na pitanje može li takva atmosfera dovesti do samocenzure, kazala je da je teško ohrabrivati kolege da se bave zahtjevnim istraživanjima kada im se ne može garantovati sigurnost.

"Kome ja sada mogu objasniti zašto treba raditi određenu istraživačku priču? Kome mogu reći: 'Radi!'? Prvenstveno zato što im ne mogu reći da imamo institucije koje nas štite", istakla je.

Posebno je kritikovala odnos Tužilaštva Tuzlanskog kantona prema njenim prijavama.

"Tužilaštvo Tuzlanskog kantona prema napadačima i novinarima odnosi se potpuno isto. Njih ne zanima činjenica da mi radimo javni posao, da često radimo njihov posao", rekla je.

Dodala je da takva praksa obeshrabruje novinare koji bi se željeli baviti istraživanjem korupcije i drugih nepravilnosti.

"Nemamo sigurnosti u ovoj zemlji", naglasila je.

Podsjetila je i na slučajeve novinarki Sanje Vasković i Vanje Stokić, govoreći o sporim postupcima i, prema njenoj ocjeni, nedovoljno djelotvornim sankcijama za napade i prijetnje novinarima.

Pohvale policiji, kritike tužilaštvu i advokatskim komorama

Mahmutović je istakla da je zadovoljna postupanjem pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, ali da nije očekivala tako sporu reakciju tužilaštva.

"Moram reći da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova zaista uradili veoma dobar posao i da ga i dalje rade. Međutim, kada je predmet došao do Tužilaštva, počelo je zatrpavanje nekakvim besmislenim analizama", kazala je.

Tvrdi da je postupak usporen velikom količinom dokumentacije i analiza te da je bila primorana sama prikupljati i dokumentovati dokaze o pritiscima.

Nezadovoljna je i reakcijom advokatskih komora, navodeći da disciplinski postupci nisu doveli do konkretnih sankcija.

"Da li Federalna advokatska komora podržava napade na novinare? Nikada nisu odgovorili na tako jednostavno pitanje. Ako podržavaju, zašto to rade? Ako ne podržavaju, zbog čega sve vrijeme šute?", upitala je.

Naglasila je da njen slučaj nije usamljen i da se novinari, posebno u lokalnim sredinama, suočavaju s različitim oblicima verbalnih i fizičkih napada.

Politički botovi i organizovani napadi na novinare

Govoreći o ulozi politike u diskreditaciji novinara, Mahmutović je ocijenila da organizovani napadi predstavljaju ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini.

Prema njenim riječima, političke stranke koriste grupe ljudi koje putem društvenih mreža napadaju novinare, zavisno od tema kojima se bave i načina na koji izvještavaju o određenim političkim akterima.

"Gotovo svaka politička stranka u Bosni i Hercegovini ima grupe mladih ljudi, botove ili kako ih već nazivaju, koji u ime određene političke stranke pišu veoma ružne komentare", kazala je.

Smatra da se umjesto argumentovanih odgovora na novinarska istraživanja sve češće pribjegava ličnim napadima.

"Sada se zaista odgovara tako da se diskredituje sam novinar koji radi određenu temu, da mu se uništi život i da se prikaže što je gore moguće. Potpuno je nebitno je li to tačno ili nije", upozorila je.

"Podrška kolega mi znači, ali ona ne može zamijeniti institucije"

Na slučaj Anise Mahmutović reagovale su novinarske organizacije, uključujući Udruženje BH novinari i Evropsku federaciju novinara, koje su upozoravale na pritiske i obilježja SLAPP postupaka, odnosno tužbi koje mogu biti korištene za zastrašivanje i iscrpljivanje novinara.

Mahmutović je zahvalila kolegama na podršci, ali je naglasila da profesionalna solidarnost ne može biti zamjena za efikasno postupanje nadležnih institucija.

"Meni podrška kolega zaista znači. To mi pokazuje da sam radila dobar posao, da sam uradila dobar posao i da ga i dalje radim", rekla je.

Istovremeno je poručila da ne želi učestvovati u raspravama i međusobnim obračunima na društvenim mrežama.

"Ne želim se spuštati na taj intelektualni nivo da vodim nekakve ratove na društvenim mrežama s ljudima upitnog intelektualnog kapaciteta. To mi ne pada na pamet", istakla je.

Od pravosudnih institucija očekuje da primjenjuju standarde zaštite novinara i ispunjavaju obaveze preuzete kroz saradnju s Vijećem Evrope.

"Hoću da te institucije, kada mi radimo njihov posao i kada koriste naše materijale u svojim predmetima, osiguraju i nama sigurnost da možemo nastaviti raditi takve poslove", naglasila je.

Poruka mladim novinarima: "Postavite jedno pitanje više"

Uprkos svemu kroz šta prolazi, Mahmutović poručuje da neće odustati od istraživačkog novinarstva.

Mladim kolegama savjetovala je da se u svom radu oslanjaju na činjenice, dokumentaciju i materijalne dokaze, a da svaki oblik pritiska prijave nadležnim institucijama.

"Prvo i osnovno jeste da osiguraju da svoj posao urade profesionalno. Da se ne bave nagađanjima, nego da prate predmet i oslanjaju se na činjenice i materijalne dokaze", kazala je.

Smatra da je istraživačko novinarstvo prije svega pitanje upornosti i spremnosti da se određena tema prati do kraja.

"Treba postaviti jedno pitanje više, dva pitanja više, koliko god je potrebno. Treba pratiti temu od početka do kraja, bez obzira na to koliko dugo traje", poručila je.

Izrazila je nadu da će se više mladih novinara odlučiti baviti istraživačkim radom, uprkos rizicima i pritiscima.

"Uvijek će biti ljudi koji rade ružne stvari, ali ti ljudi će jednog dana valjda morati odgovarati pred nadležnim organima. Ako ti organi postoje, samo ne znamo koliko često i koliko dobro rade svoj posao", zaključila je Mahmutović u razgovoru za N1.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama