Novi, izmijenjeni Zakon o prodaji stanova sa stanarskim pravom još neko vrijeme će pričekati u fioci. Dom naroda usvojio je Zakon po redovnoj proceduri, pa će se o njemu razgovarati na narednoj sjednici. Ipak, mnogi su polagali nade da će se što prije regulisati ova, inače slabo regulisana oblast. Sa druge strane, sve su glasnije inicijative da se visoke cijene na tržištu nekretnina discipliniraju austrijskom metodom.

Regulisanje naknade, koja u postojećem Zakonu nije, bila bi regulisana izmijenjenim Zakonom o prodaji stanova sa stanarskim pravom. ‘Problematična’ su 673 stana u Federaciji Bosne i Hercegovine.

“Za ta 673 stana bi predviđena sredstva iznosila maksimalno nešto više od 21 milion maraka. Ukoliko ovaj Zakon ne bi bio donešen, ostavlja se prostor za nesigurnost određenu u finansijskom smislu i projekcije su da bi taj iznos po pojedinačnim sudskim presudama mogao iznositi i do tri i po puta više od ova 21 milion”, kaže federalni ministar prostornog uređenja Željko Nedić.

Usljed nedostatka zakonskih, sudovi se trenutno vode tržišnim pravilima prilikom donošenja presuda, navodi Nedić. Izmjene Zakon značile bi značajne uštede za budžet FBiH. Cijelu situaciju, na drugi način prokomentarisao je Haris Zahiragić.

“U izostanku regulacije ovog pitanja, kroz parnične postupke su pojedini pripadnici JNA koji su imali stanove naplatili od Federacije i drugih nivoa vlasti određena, značajna sredstva za stanove, stanarska prava koja su nekada koristili. Danas je prirodno da mi pokušamo regulisati tu neku cijenu od 1.000 KM po kvadratu, koja je smanjena za amortizaciju. Mislim da je to mnogo, jer je čak Sud presudio manje u posljednjim parničnim procesima”, navodi Zahiragić.

I dok se čeka epilog kada je riječ o pomenutom Zakonu, sve više se govori o uvođenju poreza na prazan stan. Austrija je to već učinila, tačnije njene tri pokrajine. Riječ je o stanovima u kojima niko ne stanuje šest mjeseci godišnje. Slična inicijativa stigla je i u Federaciju.

“Da se onemogući slaganje nekretnina na koje se ne plaća nikakav porez, zato što to slaganje nekretnina prouzrokuje laž vještačkih cijena na tržištu nekretnina. Mi kad bi ih oporezovali onda bi oni morali da stave te nekretnine u promet, da trguju s njima ili da iznajmljuju, što bi onda smanjilo cijenu iznajmljivanja nekretnina”, smatra Damir Nikšić, zastupnik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Smanjenja cijene kirije, legalizacija izdavanja stanova, mogle bi biti prednosti mogućeg Zakona o porezu, ali isti je teško provodiv.

“Kako zaista identificirati da je nekretnina stvarno prazna i da u njoj zaista nitko ne živi, jer već neko ko efektivno živi u inostranstvu mogao bi na nekoliko nekretnina da prijavi više različitih osoba koje povremeno bi posjetile tu nekretninu i onda je vrlo teško dokazati da tu zaista trajno niko ne živi. Mi ne možemo inspektore slati svake sedmice da provjeravaju adrese”, upozorava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

“Ne možemo da razmišljamo da ako je nešto prazno, da je napušteno, da se ne koristi. Imamo kupce stanova koji idu ka Sarajevu, iz čitave BiH, iz čitave Evrope, a dođu, budu 15 dana u jednoj godini. To za mene nije prazan stan, to je stan koji se koristi”, pojašnjava stručnjak za nekretnine Haris Kadić.

Ukoliko se na Zakon o porezu bude čekalo koliko se čeka na izmjene Zakona o prodaji sa stanarskim pravom, vlasnici nekretnina mogu odahnuti. To će značiti da ćemo za Austrijom kaskati još najmanje nekoliko godina.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad