Predstavnici dijaspore Čečenije, na čelu sa Rozom Dunajevom, koja je nedavno organizovala proteste ispred ambasade BiH, u Beču, tražeći od BiH da ne izruči Selimu Ismailovnu Khadisovu Rusiji, danas dolazi u Banja Luku, saznaje N1.

Khadisovu, koja u ekstradicionom pritvoru čeka odluku o azilu, odnosno, izručenju Rusiji, ruske vlasti terete za terorizam. Dok njeni pravni zastupnici tvrde da je Selima žrtva političkog progona i porodičnog nasilja, Sud BiH, će tokom ekstradicionog pritvora, koji može potrajati najduže šest mjeseci, utvrditi jesu li informacije ruske vlade tačne.

O detaljima optužnice, ali i okolnostima zbog kojih je ova Čečenka završila u BiH, za N1 govori Tea Pokrajčić, iz Kuće ljudskih prava Banja Luka, koja uz advokata Emira Gazića i Udruženje Vaša prava BiH, zastupa Khadisovu u ovom predmetu.

“Khadisova je žrtva porodičnog nasilja, koja je 29.9.2024. uhapšena na Međunarodnom aerodromu u Sarajevu, zbog međunarodne Interpolove potjernice, izdate od Interpola Moskva, kojom se tereti za teška krivična djela, odnosno, učestvovanje u stranim ilegalnim formacijama”, kaže Pokrajčić.

Pojašnjava da je došla u BiH kako bi zatražila azil za sebe i svoju maloljetnu djecu. Nakon što je uhapšena, na aerodromu, razdvojena je od svoje djece, te zatvorena u pritvorskoj jedinici KPZ Tuzla, gdje se i danas nalazi. Njena djeca su, najprije, bila smještena u migrantski centar, nakon čega su premještena u prihvatni centar za djecu bez pratnje.

“Važno je, u ovom predmetu, imati na umu da je Selima žrtva nasilja u porodici, koja je ovdje došla da potraži bolji život i sigurnost za sebe i svoju djecu. BiH ne smije da je izruči državi koja uopšte nema inkriminisano nasilje u porodici i nasilje nad ženama. Ne samo da Rusija nema inkriminisano krivično djelo nasilje u porodici, već je Čečenija, odnosno, sjeverni Kavkaz, poznat po tome da vrši sistemsko kršenje ženskih i ljudskih prava”, upozorava naša sagovornica, podvlačeći da je ubistvo iz časti nešto što, sasvim izvjesno, čeka Selimu ako bude izručena.

“U pogledu optužbi koje joj se stavljaju na teret, veoma je važno primijetiti nedosljednost u dokumentima koje je BiH, tim povodom, dobila iz Rusije. Naime, u Interpolovoj potjernici stoji da je Selima upravljala terorističkim kampovima, da je vršila obuke iz rukovanja oružjem i municijom, dok s druge strane, u ekstradicionoj dokumentaciji i molbi za izručenje koju je BiH dobila, doslovno, pred istek roka, kada bi Selima bila puštena na slobodu, u skladu s Evropskom konvencijom o ekstradiciji, stoje sasvim druge krivične radnje: da je ona učestvovala u tim formacijama na način da je pružala medicinsku pomoć, da je kuvala i bavila se sanitetom. Dakle, u jednu ruku, BiH je ozbiljno dovedena u zabludu od Rusije, povodom ozbiljnosti krivičnih radnji koje se ovoj ženi stavljaju na teret”, ocjenjuje Pokrajčić.

Važno je, dodaje, ukazati i na to da je Selimina porodica, odnosno, porodica njenog prvog muža, blisko vezana za režim Ramzana Kadirova, zbog čega izražava uvjerenje da su optužbe protiv nje fabrikovane. To, kaže, ne bi bio prvi takav slučaj.

“Početkom ove godine, dvije žene su izručene iz evropskih zemalja nazad u Rusiju, pod sličnim optužnicama, da bi pretrpile ubistvo iz časti, odnosno, bile zatvorene u kući, gdje će nastaviti da trpe nasilje. Nikakav postupak se nije vodio povodom tih optužbi, nakon što su vraćene u Rusiju, već su vraćene svojim porodicama koje su bile te koje su izvršile kaznu nad njima i to nije bila kazna za krivična djela koja su im stavljana na teret putem Interpolovih potjernica, odnosno, navodnih optužnica čečenskih tužilaštava, već je bila kazna za njihov neposluh, kazna za to što su pokušale da potraže sigurnost i što su pokušale da pobjegnu od nasilja u porodici”, kaže naša sagovornica.

Podsjeća da, shodno zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima BiH, osoba ne može i ne smije biti izručena, ukoliko je postupak za azil u toku.

“Selima je izrazila tu namjeru odmah nakon prvog kontakta sa organima BiH. Pismo namjere je formalno podneseno 4.10. od njenog branioca i dobili smo potvrdu 8.10. od Službe za poslove sa strancima. Taj postupak je u toku, u tom smislu Sud BiH mora da utvrdi da pretpostavke za izručenje nisu ispunjene. Nakon što Sud BiH utvrdi da pretpostavke nisu ispunjene, to rješenje se prosleđuje Ministarstvu pravde BiH i ministar pravde je taj koji donosi konačnu odluku, kojom se odbija izručenje. U odluci, kojom se odbija izručenje, koja će biti dostavljena Rusiji, Rusiji treba da bude ponuđeno preuzimanje krivičnog gonjenja. Dakle, da osoba čije izručenje BiH ne dozvoljava, bude procesuirana u BiH od naših pravosudnih organa”, pojašnjava.

Ako su optužbe koje se Khadisovoj stavljaju na teret stvarne i opravdane, Pokrajičić kaže da ne vidi problem da bude procesuirana ovdje. Pravda će biti zadovoljena. Međutim, ako BiH izruči ovu ženu, počiniće kršenje člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, zaključuje za N1.