Šta znači "zaokret" američke politike prema BiH: EU mora shvatiti poruku

Bassuener za Just Security piše da je jednoglasna odluka Vijeća sigurnosti UN-a da produži mandat EUFOR-a u BiH za još jednu godinu donijela olakšanje. Naime, uprkos izvještajima da će Rusija, saveznica bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika, pristati na produženje, neki nisu bili uvjereni.

Međutim, on primjećuje da su komentari članica Vijeća tokom debate 31. oktobra odrazili podjele oko budućnosti međunarodnog nadzora u zemlji.

Bassuener uporoava da, uz jednogodišnju sigurnosnu marginu koju donosi produženje mandata EUFOR-a, te odluku Ustavnog suda BiH da odbije Dodikovu apelaciju, "vodeće evropske demokratije se moraju hitno pripremiti za poremećaje koje donosi promijenjeni stav Sjedinjenih Država prema BiH, što je postalo očigledno prošle sedmice drastičnim ukidanjem sankcija Dodiku".

Dvije krajnosti

Na jednom kraju spektra komentara u debati UN-a bilo je Ujedinjeno Kraljevstvo, stalna članica Vijeća sigurnosti i članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC). Zauzeli su oštar i dobrodošao stav: da se ustavni poredak Bosne i Hercegovine definisan u Dejtonu mora poštovati, te da je Dodik pokrenuo ono što je postalo najznačajnija kriza u BiH u posljednjih 30 godina.

Takođe je ta zemlja podržala upotrebu izvršnih ovlasti od strane visokog predstavnika kada je to potrebno. Aludirajući na rusku tvrdnju da je Christian Schmidt nelegitiman jer ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a, MacNaughtan je naglasila da osobu koja obnaša tu funkciju imenuje PIC, a ne Vijeće sigurnosti.

Stalna predstavnica još jedne NATO saveznice, Danske, Christina Markus Lassen, iznijela je sličan stav. Ona je naglasila da su vlasti RS-a deeskalirale ustavnu krizu koju su izazvale povlačenjem dijela spornih zakona, ali da i dalje moraju poništiti druge neustavne akte. Danska je takođe izrazila nadu da će vanredni izbori zakazani za 23. novembar, na kojima će biti biran Dodikov nasljednik, biti održani mirno i pošteno, te je pozvala sve lidere u BiH da se istinski obavežu evropskom putu zemlje. Istakla je i da su, radi osiguranja stabilnosti, međunarodne institucije kao što su EUFOR i Kancelarija visokog predstavnika (OHR) i dalje ključne.

Dodatno, ambasadorica Carolyn Rodrigues-Birkett, predstavnica Gvajane, nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, iznijela je, kako piše Bassuener, "impresivno detaljan stav" u skladu s ovim, naglašavajući da su ovlasti OHR-a potvrđene od strane PIC-a 2008. godine, te da uslovi za njihovo okončanje još uvijek nisu ispunjeni.

Rusija i Kina složne

Na suprotnom kraju spektra komentara nalazila se, očekivano, predsjedavajuća članica Vijeća sigurnosti za taj mjesec – Rusija. Njen predstavnik, Vasilij Nebenzja, ponovio je stav Kremlja da je Christian Schmidt nelegitiman na svojoj funkciji jer o njegovom imenovanju nije glasano u Vijeću sigurnosti. On je takođe ponovio rusku poziciju da bi OHR trebalo zatvoriti iz više razloga: ne samo zato što, navodno, ugrožava suverenitet BiH, već i zato što, kako tvrdi Moskva, služi “uskostranačnim interesima Zapada” koji, navodno, prijete miru, pokazuju pristrasnost protiv Srba i suprotstavljaju se “legitimnom” hrvatskom političkom predstavljanju.

Bassuener ovdje objašnjava da bosanskohercegovačka hrvatska desnica i njihovi saveznici u Hrvatskoj već duže vrijeme zagovaraju stvaranje trećeg, hrvatskog entiteta, što je “stav koji je Dodik podržao kako bi ojačao vlastitu kampanju za secesiju”.

Ton Kine u debati Vijeća sigurnosti bio je manje oštar, ali su njene politike uglavnom bile usklađene s ruskim. Na primjer, ambasador Geng Šuang izrazio je “duboku zabrinutost” zbog činjenice da je Dodik procesuiran, tvrdeći da je to, prema mišljenju Pekinga, “dodatno povećalo tenzije”.

Kineski predstavnik takođe je izrazio žaljenje zbog usvajanja rezolucije Generalne skupštine UN-a 2024. godine kojom se uvodi godišnje obilježavanje genocida u Srebrenici, te je ustvrdio da autoritet PIC-a i OHR-a ne može biti trajan ako BiH želi postati suverena država.

Kina, ipak, nije podržala hrvatski koncept trećeg entiteta, pozivajući umjesto toga na “harmoničan suživot” naroda u zemlji.

Većina od ostalih 15 članica Vijeća sigurnosti zauzela je pozicije između ovih krajnosti, a Bassuener piše da je to, po prvi put, uključivalo i SAD - stalnu članicu Vijeća i glavnog posrednika u sklapanju mirovnog sporazuma u Daytonu, koje su do prošlosedmičnog ukidanja sankcija Dodiku čvrsto stajale protiv destabilizirajućih tvrdolinijskih elemenata u BiH.

Ambasadorica Dorothy Shea, zamjenica stalnog predstavnika SAD-a pri Ujedinjenim narodima, izjavila je da su SAD posvećene stabilnosti i sigurnosti u BiH i da su EUFOR i OHR neophodni.

SAD su pozvale sve strane da se uzdrže od prijetnji i nastave s deeskalacijom, objašnjavajući da je ukidanje sankcija zamišljeno kao podrška smirivanju situacije i da je bilo potaknuto Dodikovim povlačenjem sa funkcije i povlačenjem spornih zakona u Narodnoj skupštini RS-a.

Suština promjene američkog stava došla je do izražaja u zaključnim riječima:

“Sjedinjene Države više ne teže izgradnji država niti nametanju snažnih međunarodnih intervencija. Sada je vrijeme za lokalna rješenja, koja vode lokalni akteri koji predstavljaju tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine. Ove mjere odražavaju korak u tom smjeru i duh američke politike”.

Očekivani stavovi susjeda BiH

Službeni stav Bosne i Hercegovine u debati pred Vijećem sigurnosti iznio je član Predsjedništva Željko Komšić. On je izjavio da su napadi na visokog predstavnika Schmidta prvenstveno usmjereni na ukidanje njegove kancelarije i funkcije.

Komšić je priznao da je u prošlosti kritikovao Schmidtove odluke (aludirajući, između ostalog, na nametnute izmjene izbornog zakona i Ustava Federacije BiH u 2022. i 2023. godini), ali je naglasio da mnoge od Schmidtovih odluka nisu bile isključivo rezultat njegovog ličnog djelovanja (aludirajući na prijašnju ulogu SAD-a).

Osvrćući se na ruske pozive za zatvaranje OHR-a, Komšić je ponovio stav koji je već istaknula ambasadorica Gvajane - da uslovi za zatvaranje OHR-a, definisani 2008. godine u dokumentu poznatom kao “Agenda 5+2”, još uvijek nisu ispunjeni.

Susjedne zemlje Srbija i Hrvatska, iako nisu članice Vijeća sigurnosti, pozvane su od strane Rusije da se obrate, vjerovatno kao potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Njihovi stavovi odražavali su njihovu već poznatu državnu politiku.

Otpravnik poslova Srbije, Dragomir Ilić, izjavio je da su odluke visokog predstavnika prvenstveno u službi većinskog (bošnjačkog) naroda, te da se napredak može postići jedino dijalogom i konsenzusom između dva entiteta i tri konstitutivna naroda (što se odnosi isključivo na Bošnjake, Hrvate i Srbe, isključujući građane koji se ne izjašnjavaju etnički).

Otpravnik poslova Hrvatske, Hrvoje Ćurić Hrvatinić, naglasio je stav svoje zemlje da se izborni sistem mora promijeniti kako bi Hrvati mogli “pouzdano izabrati svog legitimnog predstavnika” u tročlano Predsjedništvo BiH. Bassuener objašnjava da je ovo stav koji, u praksi, “favorizuje tvrde nacionalističke struje, a dovodi u pitanje legitimnost samog Komšića”.

Promjenjiva američka pozicija i reakcije

"Iako je mogućnost ruskog veta na produženje mandata EUFOR-a otklonjena, glavna poruka debate bila je dubina promjene američkog stava", smatra Bassuener.

"Ta promjena može biti protumačena ili kao puko nastojanje da se očuva kratkoročna stabilnost i podrži deeskalacija, uz odustajanje od ambicija za dublje reforme, ili kao signal mnogo temeljnijeg redefiniranja američkog pristupa Bosni i Hercegovini", dodaje.

On ocjenjuje da bi se posjeta visoke predstavnice EU za vanjsku politiku Kaje Kallas kampu Butmir 3. novembra može tumačiti kao znak da je EU svjesna ovog razvoja. Ona je u svom govoru smjestila napore EU u BiH u širi evropski kontekst, ističući da suverenitet i teritorijalni integritet danas u Evropi ponovo dolaze pod prijetnju. Kallas je naglasila da se Evropska unija “neće pasivno povlačiti pred pokušajima destabilizacije” i da je EUFOR “tu da ostane”.

Međutim, Bassuener upozorava da "snaga EUFOR-a već godinama ne odgovara očekivanjima od vjerodostojne i operativno spremne odvraćajuće sile".

On smatra također da je zabrinjavajuće što je Kallas je uslovila kraj međunarodne intervencije time da političari u BiH pokažu “sposobnost donošenja odluka”, uključujući i napredak ka članstvu u EU.

"Ali da bi se to postiglo, zemlji je potreban poslijedejtonski ustavni poredak umjesto postojećeg, pri čemu su upravo uloge visokog predstavnika i EUFOR-a neizostavne. Nejasnoća oko te činjenice obilježava politiku EU prema BiH već godinama", piše Bassuener.

Da li je Dodik "pobijedio"?

Nije iznenađenje da je Dodik, komentarišući sjednicu Vijeća sigurnosti, objeručke prihvatio američki zaokret. On je naveo da je administracija Donalda Trumpa jasno stavila do znanja da se neće miješati u unutrašnje stvari država niti će se baviti izgradnjom drugih država i nacija. Također se zahvalio i Rusiji i Kini na "integritetu" i "konstruktivnom" ponašanju, kao i zainteresovanim susjedima BiH - Srbiji i Hrvatskoj, koja je iznijela stav o nužnosti ravnopravnog dijaloga u BiH".

Ali Dodik još nije dobio potpunu pobjedu.

S jedne strane, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine 4. novembra obustavilo je istragu protiv Dodika i dvojice njegovih bliskih saradnika za kršenje ustavnog poretka, što je izazvalo spekulacije da je obustava postupka dio šireg dogovora u sklopu ukidanja sankcija.

Međutim, istog dana, Ustavni sud BiH odbio je Dodikovu apelaciju u posebnom, ali povezanim predmetu, u kojem je tvrdio da je Schmidtova odluka o izmjeni Krivičnog zakona BiH, ona na osnovu koje je osuđen, bila nezakonita. Dodik sada namjerava predmet uputiti Evropskom sudu za ljudska prava.

"Dok je Dodik barem djelimično privremeno uklonjen iz izvršne funkcije, politički epilog promjene američkog kursa tek se nazire", piše Bassuener.

"Evropska unija to mora shvatiti kao signal da svoju politiku prema Bosni i Zapadnom Balkanu postavi na jasnije temelje, te da stvori uslove da BiH napreduje ka članstvu u EU uz odgovornu, stabilnu i demokratsku vlast. Samo tako se može osigurati dugoročna stabilnost", upozorava na kraju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad